Procjenjuje se da u svjetskim morima pluta više od pet bilijuna čestica plastike. Ta brojka nije ni približna stvarnoj količini otpada u moru jer se u procjenu ne uključuje otpad na morskome dnu i plažama. Otpad u morima i oceanima nalazimo posvuda pa čak i u dijelovima potpuno izoliranih od ljudskog utjecaja.

Povodom Svjetskog dana oceana WWF Adria ističe važnost borbe protiv jednog od najopasnijih oblika morskog otpada – izgubljenog, odbačenog ili napuštenog ribolovnog alata, poznatog pod nazivom „ghost gear“. Članovi njihovog tima, Patrik Krstinić i Hrvoje Čeprnja, uspješno su završili edukaciju i stekli međunarodno priznati certifikat za uklanjanje „ghost geara“ iz mora.

Uklanjanjem morskog otpada iz staništa koralja i spužvi, Napuljski zaljev (Golfo di Napoli) postao je područje jedne od prvih operacija pasivne obnove dubokomorskih ekosustava dosad provedenih na Sredozemlju.

WWF-Adria provela je na otoku Visu terensko testiranje inovativnih tehnologija za pronalazak i uklanjanje izgubljenih ribolovnih alata u sklopu međunarodnog projekta Nettag+. Riječ je o drugom testiranju unutar projekta, nakon uspješnog pilot-terena provedenog na Siciliji ranije ove godine.

U suradnji s Društvom podvodnih sportova Zagreb, ovog tjedna izvršeno je kartiranje podmorja uz poznate klifove u Parku priroda Telašćica te se počelo vađenjem zaostale ribolovne opreme koja se već dugi niz godina nalazi na dnu. Riječ je o ribarskim mrežama i vršama koje su smrtonosne za 66 % morskih sisavaca i 50 % morskih ptica, dok većina riba koje se u njih zaplete umire u mukama, izvijestili su iz WWF-a.

Svake godine u morima završi oko milijun tona fantomskih ribolovnih alata, kojima treba do šesto godina da se razgrade. Time naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora koje glasi kao jedno od najzagađenijih na svijetu, postaje grobljem plastike.

Zahvaljujući razvoju novih biorazgradivih ribarskih mreža, količina plastičnog otpada u kanalu La Manche trebala bi se do 2030. godine smanjiti za tri posto