U srijedu, 8. travnja, u prostoru kluba Azimut u Šibeniku, predstavljeno je peto izdanje festivala prirode „Flora Dalmatica“. Festival je posvećen botaničaru svjetskog glasa Robertu de Visianiju, jednom od utemeljitelja moderne botanike u Italiji i Šibenčaninu po rođenju, a ovogodišnje izdanje donosi više od dvadeset programa koji će se održati u nekoliko gradova i mjesta u Šibensko–kninskoj županiji te prvi put u Zadru.

Kao sredozemna endemska vrsta, posidonija je zaštićena morska cvjetnica koja je ključna za ravnotežu obalnog ekosustava. Ona predstavlja važan ponor ugljika, utočište za bioraznolikost i prirodnu zaštitu od erozije, no danas je ugrožena ljudskim djelovanjem i klimatskim promjenama.

Istraživanje potvrđuje da su livade posidonije (Posidonia oceanica), čvoraste morske rese (Cymodocea nodosa) i drugih morskih cvjetnica – presudnih za bioraznolikost, stabilnost obale i skladištenje CO₂ – izložene riziku zbog niza čimbenika.

Projekt BIOPRESSADRIA usmjeren je na zaštitu krhkih, ali izuzetno vrijednih ekosustava: morskih cvjetnica i obalnih dina. U fokusu projekta su praćenje pritisaka na ova staništa, pilot-akcije postavljanja ekoloških sustava sidrenja na terenu, prekogranična suradnja te edukacija javnosti.

Povijesna zgrada Arsenala na Hvaru u petak, 29. kolovoza 2025., postala je impresivna pozornica na kojoj je more ispričalo svoju priču kroz lik njegove čuvarice – posidonije. U večernjim satima, pročelje znamenite hvarske građevine pretvoreno je u monumentalno platno za audiovizualnu projekciju koja je spojila umjetnost, znanost i tehnologiju.

Kad sunce zađe iza horizonta 29. kolovoza, povijesna zgrada Arsenala na Hvaru pretvorit će se u platno na kojem će progovoriti more i njegova skrivena čuvarica – posidonija.

Projekt „RemediGrass – Morske cvjetnice kao alat za obnovu degradiranih ekosustava“ i prateći projekt „ReMoliço – Obnova kontaminiranih područja lagune Ria de Aveiro ponovnim naseljavanjem morskom travom“ imali su za cilj ispitati izvodivost i učinkovitost ponovnog naseljavanja morskih cvjetnica kao alata za obnovu degradiranih obalnih ekosustava u borbi protiv gubitka bioraznolikosti te ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.

Prisutne su u gotovo cijelom svijetu, točnije, u obalnim područjima 159 zemalja i na šest kontinenata, govore podaci UN-a. Pokrivaju ukupnu površinu od otprilike 300 000 km² i smatraju se jednim od najvrjednijih ekosustava na svijetu.