Jačanjem sustava ranog upozoravanja, digitalnih alata, tehničke podrške i obuke putem inicijative Rana upozorenja za sve (Early Warnings for All), svjetske vlade i zdravstveni sustavi moći će učinkovitije koristiti klimatske informacije i usluge Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske meteorološke organizacije za spašavanje života.

Unatoč postupnom smanjenju, onečišćenje zraka u Europi i dalje ostaje najveći zdravstveni rizik. Krajem 2024. na snagu je stupila nova EU Direktiva o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu kako bi se smanjili rizici uzrokovani onečišćenjem zraka, a Europska agencija za okoliš (EEA) upravo je objavila analizu najnovijih službeno prijavljenih koncentracija za 2023. i 2024. u odnosu na trenutačne i buduće (2030.) granične vrijednosti EU-a, kao i strože razine smjernica SZO-a.

Popis zemalja s najopasnijim razinama onečišćenja zraka objavljen je u godišnjem izvještaju IQAira, tvrtke koja prati globalnu kvalitetu zraka i fokusira se na lebdeće čestice PM2,5, jednog od najmanjih, ali i najštetnijih onečišćivača u zraku.

Stupanjem na snagu nove EU Direktive o kvaliteti zraka 10. prosinca počinje nova era zaštite zdravlja i okoliša u Europi. Nova direktiva dio je Europskog zelenog plana i ima za cilj daljnje smanjenje onečišćenja zraka.

Prema istraživanju koje je naručila Europska federacija za prijevoz i okoliš iz Bruxellesa, poznatija kao Transport & Environment (T&E), tisuće slučajeva visokog krvnog tlaka, dijabetesa i demencije diljem Europe moglo bi se povezati s česticama koje emitiraju zrakoplovi.

Iako se kvaliteta zraka u Europi tijekom proteklih desetljeća znatno poboljšala, onečišćeni zrak i dalje predstavlja najveću opasnost za okoliš i zdravlje ljudi. Prema nedavno objavljenom izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA) za 2022. i 2023., kvaliteta zraka u Europi nastavlja se poboljšavati, ali u mnogim njezinim područjima, posebno u gradovima, onečišćenje ostaje iznad preporučenih sigurnih razina.

Kvaliteta zraka u Europi značajno se poboljšala u posljednja dva desetljeća, ali najveći dio europskog stanovništva živi u područjima u kojima koncentracija lebdećih čestica PM2,5 i PM10 te dušikovog dioksida (NO2) premašuje preporučene razine Svjetske zdravstvene organizacije.

Opće je poznato kako je nedostatak tjelesne aktivnost jedan od najvećih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Kako optimalan broj koraka i njihova uloga u zdravlju još uvijek nisu dovoljno istraženi, znanstvenici su najnovijom studijom nastojali procijeniti odnos između broja dnevno prijeđenih koraka i mortaliteta od svih uzroka te kardiovaskularnih bolesti.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Zdravlje za sve“ („Health for all“), a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva svjetske vlade i čelnike da poduzmu mjere kojima će se unaprijediti zdravstvo i podići kvaliteta zdravstvene skrbi, ali i zaštititi svi zdravstveni radnici koji su na prvoj liniji borbe protiv zdravstvene i klimatske krize.

Prema novoj studiji istraživača sa Sveučilišta McGill, ukupan godišnji broj smrtnih slučajeva uzrokovanih dugotrajnom izloženosti onečišćenju zraka najvjerojatnije je znatno veći nego što se dosad mislilo.