Novo izvješće IQAira potvrđuje: Balkan među najonečišćenijim dijelovima Europe
2025 IQAir World Air Quality Report | Objavljeno novo izvješće o kvaliteti zraka u 2025. godini
Objavljeno je godišnje izvješće IQAira, tvrtke koja prati globalnu kvalitetu zraka i fokusira se na lebdeće čestice PM2,5, jednog od najmanjih, ali i najštetnijih onečišćivača u zraku.
Izvješće o kvaliteti zraka „2025 IQAir World Air Quality Report“, koje je objavila švicarska tehnološka tvrtka IQAir, pruža sveobuhvatan pregled kvalitete zraka na globalnoj razini za 2025. godinu. U izvješću su prikazani podaci o PM2.5 česticama prikupljenim u 9446 gradova u 143 zemlje, regije i teritorija. Podaci potječu s više od 40 000 mjernih postaja i senzora kojima upravlja širok krug dionika, uključujući državne institucije, sveučilišta, neprofitne organizacije, privatne tvrtke i angažirane građane diljem svijeta.
Koncentracije PM2.5 izražene su u mikrogramima po kubnom metru (μg/m³), u skladu s godišnjim smjernicama i privremenim ciljevima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za kvalitetu zraka. Ovaj standardizirani pristup omogućuje učinkovitu vizualizaciju podataka i jasno komuniciranje rizika. Pokazatelji kvalitete zraka prikazani u izvješću temelje se na IQAirovoj platformi za praćenje u stvarnom vremenu, koja sustavno provjerava, kalibrira i usklađuje podatke s mjernih postaja diljem svijeta.
Za pregled višegodišnjih trendova kvalitete zraka po gradovima, državama i regijama, na mrežnoj stranici IQAira dostupna je interaktivna karta koja prikazuje godišnje koncentracije u gradovima i globalne ljestvice kvalitete zraka za sve gradove obuhvaćene izvješćem. IQAir nastoji omogućiti informirane rasprave i potaknuti konkretne mjere za poboljšanje kvalitete zraka i zaštitu zdravlja zajednica diljem svijeta. S ciljem podizanja svijesti o važnosti kvalitete zraka IQAir potiče suradnju, razmjenu znanja i zajedničko djelovanje među vladama, obrazovnim ustanovama, istraživačima, neprofitnim organizacijama, poslovnim sektorom i širom javnošću.
Onečišćenje zraka kao najveći globalni rizik
Iako je onečišćenje zraka odavno prepoznato kao trajna prijetnja, 2025. godina označila je prekretnicu jer su međunarodne institucije napokon stavile ovaj problem u središte globalne agende. To potvrđuje i Izvješće o globalnim rizicima Svjetskog gospodarskog foruma za 2025., koje je prvi put posebno poglavlje posvetilo upravo onečišćivačima zraka i uvrstilo ih među najvažnije globalne rizike. Uz ta upozorenja, Opća skupština Ujedinjenih naroda službeno je prepoznala onečišćenje zraka kao važan čimbenik rizika za nezarazne bolesti, uključujući srčane bolesti, moždani udar i rak. Kako bi se ti ciljevi proveli u praksi, Svjetska zdravstvena skupština usvojila je ključni plan kojim se predviđa prepoloviti smrtnost uzrokovanu onečišćenjem zraka do 2040. godine.
Unatoč postignutom globalnom konsenzusu, njegovo pretvaranje u mjerljive rezultate i dalje predstavlja izazov, osobito u uvjetima sve većih nestabilnosti u okolišu. Šumski požari, potaknuti klimatskim promjenama, imali su ključnu ulogu u pogoršanju globalne kvalitete zraka u 2025. godini. Rekordne emisije iz Europe i Kanade pridonijele su globalnom ispuštanju približno 1380 megatona emisija nastalih izgaranjem biomase.
Novim izvješćem obuhvaćeno je 33 posto više gradova
Prošlogodišnje izvješće obuhvatilo je podatke iz 8954 grada u 138 zemalja, regija i teritorija, dok je aktualno izdanje prošireno na 9446 gradova u 143 zemlje, regije i teritorija. Povećanje dostupnih podataka u 2025., osobito iz zapadne Azije, uključujući Iran, Siriju i Jordan, dovelo je do porasta broja obuhvaćenih gradova za 33 posto. Iako je ta regija i dalje najmanje zastupljena i povijesno nedovoljno praćena, ovaj napredak predstavlja važan korak prema smanjenju globalnih nedostataka u podacima. S druge strane, Burundi, Turkmenistan i Togo, koji su 2024. bili među 30 zemalja s najvećim onečišćenjem zraka, nisu uključeni u ovogodišnje izvješće zbog nedostatka podataka.
Na globalnoj razini samo je 13 zemalja, regija i teritorija imalo prosječne godišnje koncentracije PM2.5 unutar smjernica Svjetske zdravstvene organizacije od 5 μg/m³, pri čemu se većina nalazi u Latinskoj Americi i na Karibima. Podaci za 2025. jasno pokazuju da kvaliteta zraka nije trajno postignuće, nego krhka vrijednost.
„U 2025. godini šumski požari snažno su pogodili i područja koja su ranije imala relativno niske razine PM2.5 čestica. Kao rezultat toga, samo 14 posto gradova u svijetu zadovoljilo je godišnje smjernice WHO-a, u usporedbi sa 17 posto u 2024. godini. Ovaj negativni trend jasno pokazuje da očuvanje čistog zraka zahtijeva stalnu brigu i proaktivne mjere, bez obzira na dosadašnje rezultate. Održavanje kvalitete zraka dugoročan je proces postupnog poboljšanja, a ne jednokratan cilj ili godišnje ispunjenje propisanih vrijednosti“, ističe se u izvješću.
Za djecu su posljedice izloženosti onečišćenom zraku posebno ozbiljne i dugotrajne, a oštećenja dišnog sustava nastala tijekom razvojnog razdoblja često su nepovratna. Kao skupina s najmanje utjecaja na te okolišne promjene, djeca snose trajne zdravstvene posljedice kvalitete zraka koju nisu mogla birati.
Stanje kvalitete zraka u Europi
Izvješće „2025 IQAir World Air Quality Report“ pokazuje da Finci udišu zrak koji je među najčišćima u Europi i da ta zemlja ima najviše gradova s razinama onečišćenja zraka koje se smatraju sigurnima. Međutim, na razini cijele zemlje ipak nisu zadovoljene smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za sigurne razine sitnih lebdećih čestica PM2.5.
Europa je jedan od najtemeljitije praćenih kontinenata, a prema IQAirovom izvješću o kvaliteti zraka za 2025. godinu samo su tri europske zemlje bile unutar smjernica SZO-a: Estonija, Island i Andora.
Izvješće je obuhvatilo 2303 europska grada u 43 europske zemlje ili 163 grada više nego 2024. Od toga su 1182 grada zabilježila porast godišnje prosječne koncentracije PM2.5, dok je u 886 gradova zabilježen pad.
Samo 104 europska grada bila su unutar sigurnih granica Svjetske zdravstvene organizacije. Finska predvodi ljestvicu s 25 gradova ispod preporučenih vrijednosti, slijedi Švedska s 15 i Španjolska s 12.
Definicija „grada” u izvješću obuhvaća i metropolitanska područja i pojedine urbane cjeline opremljene senzorima za kvalitetu zraka koji tijekom godine kontinuirano prikupljaju podatke.
Europski gradovi s najvećim onečišćenjem zraka
Osam zemalja – Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Moldavija, Rumunjska, Crna Gora i Poljska – zabilježilo je koncentracije PM2.5 veće od 15 mikrograma po kubnom metru (µg/m³), što ih svrstava među najonečišćenije u Europi. To je znatno iznad sigurne granice Svjetske zdravstvene organizacije od 5 µg/m³.
Turska, koja je u izvješću uključena u širu europsku regiju, ima najveći broj gradova s velikim koncentracijama PM2.5 čestica. Razlog tomu je kombinacija snažnog oslanjanja na fosilna goriva, gustog prometa, industrijskih emisija i meteoroloških uvjeta koji zadržavaju onečišćenje u blizini tla. Iğdır je tako zauzeo neslavno prvo mjesto, s prosječnom razinom PM2.5 od 64,4 µg/m³ u 2025. godini. Buca, također u Turskoj, bila je druga s 51,5 µg/m³. Turska je imala još tri grada među prvih deset: Gödekli (četvrto mjesto), Konya (šesto mjesto) i Düzce (osmo mjesto).
Novi Pazar u Srbiji bio je treći s razinom PM2.5 od 34,1 µg/m³. Prijedor u Bosni i Hercegovini bio je peti, Goražde sedmo, a Gračanica je zauzela deveto mjesto. Ljestvicu prvih deset zaključuje Čačak u Srbiji.
Mnogi od tih gradova dijele iste izvore onečišćenja: termoelektrane na ugljen, kućanstva koja koriste nekvalitetan ugljen i drvo u neučinkovitim pećima te gust promet. Te probleme dodatno pogoršavaju geografski i meteorološki uvjeti koji zadržavaju onečišćenje blizu tla.
Gdje se nalaze najmanje onečišćeni gradovi u Europi?
Na drugom kraju ljestvice, Finska zauzima polovicu mjesta među deset gradova s najčišćim zrakom. Otok Utö bio je na prvom mjestu s razinom PM2.5 od samo 1,3 µg/m³, Muonio je bio drugi, Kittilä treći, Ranua peta, a Nivala deseta.
Povoljan geografski položaj i niska gustoća naseljenosti pridonose tom uspjehu, no ključni su i strogi propisi o emisijama te visoka uporaba obnovljivih izvora energije (više od 54 posto).
Sandgerði na Islandu bio je četvrti s razinom od 2,2 µg/m³, Bredkälen u Švedskoj šesti, Faro u Portugalu osmi, a Álftanes na Islandu deveti.
Kako se zaštititi od PM2.5 čestica?
Čestice PM2.5 toliko su sitne da mogu dospjeti duboko u pluća i ući u krvotok. Povezuju se s rizicima za zdravlje poput respiratornih tegoba, kardiovaskularnih bolesti i dugoročnih oboljenja poput raka.
Stoga se stanovnicima gradova s visokim koncentracijama PM2.5 čestica preporučuje praćenje razina onečišćenja u stvarnom vremenu putem aplikacija poput IQAir i AirVisual. Kada razine naglo porastu, preporučuje se ostati u zatvorenom prostoru uz zatvorena vrata i prozore.
Sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije treba postaviti na način recirkulacije zraka, a u uklanjanju čestica, plinova i drugih onečišćujućih tvari mogu pomoći pročišćivači zraka.
U slučaju visokih koncentracija onečišćivača zraka preporučuje se nošenje maske KN95, koja može filtrirati sitne čestice u zraku, uključujući viruse i prašinu.
Podaci za 2025. jasno pokazuju da kvaliteta zraka više nije lokalni problem, nego pitanje javnog zdravlja koje zahtijeva sustavne i dugoročne mjere.
Stjepan Felber | Ekovjesnik