Izloženost onečišćenju povezana je s depresijom, anksioznošću i rizikom od samoubojstva
Europska agencija za okoliš (EEA) objavila novo izvješće „Onečišćenje i mentalno zdravlje: trenutačni znanstveni dokazi“
Poremećaji mentalnog zdravlja među vodećim su uzrocima opterećenja bolestima u Europi. Iako su njihovi uzroci složeni, sve veći broj znanstvenih dokaza upućuje na onečišćenje kao jedan od čimbenika rizika.
Najnovije izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) „Onečišćenje i mentalno zdravlje: trenutačni znanstveni dokazi“ („Pollution and mental health: current scientific evidence“) pokazuje da je dugotrajna izloženost onečišćenju zraka (PM2.5 i NO₂) povezana s većim rizikom od depresije, da su buka cestovnog i zračnog prometa povezane s povećanim rizikom od anksioznosti, depresije i samoubojstva te da je izloženost određenim kemikalijama u ranoj životnoj dobi povezana s nepovoljnim ishodima za mentalno zdravlje u odrasloj dobi.
„Smanjenje onečišćenja, u skladu s Akcijskim planom EU-a za nultu stopu onečišćenja, moglo bi poboljšati mentalno zdravlje diljem Europe“, navodi se u izvješću EEA-e objavljenom 3. ožujka 2026. Novo izvješće obrađuje povezanost onečišćenja zraka, buke i kemijskog onečišćenja s problemima mentalnog zdravlja, kao i mogućnosti djelovanja, uključujući pozitivne učinke rješenja utemeljenih na prirodi na mentalnu dobrobit.
„Znanstvena istraživanja sve češće ukazuju na značajnu povezanost između izloženosti onečišćenju, osobito zraka, buke i kemikalija, te problema mentalnog zdravlja, iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdila jasna uzročna veza“, pokazuje izvješće EEA-e. Poremećaji mentalnog zdravlja proizlaze iz niza čimbenika, uključujući genetske, društvene i ekonomske odrednice, psihološke čimbenike i životni stil, od kojih neki još nisu u potpunosti razjašnjeni. Onečišćenje se sve više razmatra kao jedan od takvih čimbenika.
U posljednjih 25 godina u Europi je zabilježen znatan porast učestalosti i pojavnosti poremećaja mentalnog zdravlja. Ti su poremećaji 2023. godine činili šesto najveće opterećenje bolestima u EU-u te su bili osmi najčešći uzrok smrti.
Neki od primjera obuhvaćenih izvješćem, u kojima je utvrđena povezanost onečišćenja i problema mentalnog zdravlja, uključuju sljedeće:
Onečišćenje zraka: Izloženost onečišćenju vanjskog zraka tijekom ključnih faza razvoja mozga, primjerice tijekom trudnoće, u djetinjstvu i ranoj adolescenciji, povezana je sa strukturnim i funkcionalnim promjenama u mozgu. Dugotrajna izloženost lošoj kvaliteti zraka (osobito PM2.5 i NO₂) povezana je s povećanom učestalošću depresije ili većim rizikom od njezina razvoja. Također, kratkotrajni vrhovi izloženosti povezani su s pogoršanjem simptoma shizofrenije.
Buka iz okoliša: Povećanje buke cestovnog prometa povezano je s blagim porastom rizika od depresije za tri posto i anksioznosti za dva posto. Izloženost buci iz okoliša povezana je s većom učestalošću poremećaja u ponašanju kod djece, što posljedično utječe na njihovu mentalnu dobrobit. Zabilježen je značajan porast stope samoubojstava od 2,2 posto na svakih 10 dB povećanja buke željezničkog prometa. Nadalje, meta-analiza pokazala je porast rizika od depresije od 12 posto na svakih 10 dB povećanja pokazatelja Lden za buku zračnog prometa.
Kemikalije: Prenatalna izloženost ili izloženost olovu u djetinjstvu povezana je s depresijom i shizofrenijom. Izloženost pasivnom pušenju dosljedno je povezana s depresijom i shizofrenijom, osobito u ranjivim skupinama poput djece i trudnica. Istraživanja su također utvrdila povezanost između prenatalne izloženosti bisfenolu A (BPA) te depresije i anksioznosti u djetinjstvu.
Mogućnosti djelovanja
Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se razjasnila uzročnost, postojeći dokazi dodatno potvrđuju potrebu za potpunom provedbom zakonodavstva EU-a i daljnjim smanjenjem izloženosti onečišćenju. Smanjenje onečišćenja nije važno samo radi zaštite ekosustava, ono može pridonijeti i poboljšanju mentalnog zdravlja diljem Europe.
Nalazi potvrđuju važnost pristupa Jedno zdravlje (One Health), koji prepoznaje međusobnu povezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša. To se ne odnosi samo na smanjenje onečišćenja jer se rješenja utemeljena na prirodi mogu koristiti za promicanje mentalnog zdravlja, tjelesne aktivnosti i društvene kohezije putem pristupa zelenim i plavim površinama, odnosno aktivnostima na vodi ili uz vodu.
Tijekom posljednjih desetljeća razvijeni su terapijski pristupi utemeljeni na prirodi, poput urbanog vrtlarenja, tjelesne aktivnosti u prirodi i boravka u šumi, za koje je pokazano da imaju određene blagotvorne učinke na mentalno zdravlje.
„Provedba ciljeva Akcijskog plana EU-a za nultu stopu onečišćenja, smanjenjem onečišćenja i proširenjem pristupa prirodi, mogla bi pridonijeti poboljšanju mentalne dobrobiti milijuna Europljana“, zaključuju u Europskoj agenciji za okoliš (EEA).
Stjepan Felber | Ekovjesnik