Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Jedna od mogućih posljedica plastične krize mogao bi biti porast bakterija otpornih na antibiotike. Istraživači Sveučilišta u Bostonu otkrili su da su bakterije izložene mikroplastici postale otporne na više vrsta antibiotika koji se obično koriste za liječenje infekcija.

Dnevna globalna prosječna temperatura dosegla je 22. srpnja 17,16 °C, odnosno 17,15 °C 23. srpnja 2024. Bila su to dva najtoplija dana u novijoj povijesti Zemlje, a navedene temperature zabilježene su usred toplinskog vala koji je „pržio“ veći dio Sjedinjenih Država i Europe, dovodeći u opasnost stotine milijuna starijih ljudi.

Prema novoj studiji Škole javnog zdravlja Sveučilišta u Bostonu, stanovnici prohodnih gradskih četvrti imaju veću vjerojatnost da će se baviti odgovarajućom tjelesnom aktivnostiu, hodati u blizini svog doma i imati niži indeks tjelesne mase.

Povećanjem urbanih zelenih površina u američkim gradovima moglo se spriječiti najmanje 34.000 do 38.000 preuranjenih smrtnih slučajeva tijekom protekla dva desetljeća.