Prohodnost gradskih četvrti može potaknuti vježbanje i smanjiti indeks tjelesne mase

Prema novoj studiji Škole javnog zdravlja Sveučilišta u Bostonu, stanovnici prohodnih gradskih četvrti imaju veću vjerojatnost da će se baviti odgovarajućom tjelesnom aktivnosti, hodati u blizini svog doma i imati niži indeks tjelesne mase.

Tri od četiri odrasle osobe ne zadovoljavaju preporučene razine tjelesne aktivnosti, a koje Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti definiraju kao najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti ili 75 minuta intenzivne aktivnosti svakog tjedna.

Kako su pretilost i srodna kronična stanja kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes u velikom porastu diljem SAD-a, istraživački tim Škole javnog zdravlja Sveučilišta u Bostonu ispitivao je percipiranu sposobnost pješačenja u gradskim četvrtima, tjelesnu aktivnost i pretilost među odraslim osobama u SAD-u. Studija je objavljena u časopisu Obesity.

Prethodne studije već su povezivale prohodnost gradskih četvrti i pješačenje s povećanom tjelesnom aktivnosti i nižom stopom pretilosti, ali ova je studija prva koja se time bavila na razini SAD-a. Osim toga, nova studija je otkrila kako se veza između percipirane mogućnosti pješačenja i tjelesne aktivnosti razlikuje ovisno o rasi i etničkoj pripadnosti. Afroamerikanci i Hispanoamerikanci te stanovnici azijskog podrijetla su se u usporedbi s bijelcima manje bavili tjelesnom aktivnošću ili hodali u blizini svog doma, unatoč njihovom većem udjelu u određenim četvrtima velike prohodnosti.

„Ove nejednakosti u tjelesnoj aktivnosti odražavaju stalne nepravedne uvjete u gradskim četvrtima koje su proizašle iz sustavnog rasizma u multikulturalnom društvu SAD-a i politika koje su stvorile prepreke za mnoge zajednice nebijelaca da prihvate ponašanje koje doprinosi zdravlju“, kažu istraživači.

„U gradovima diljem SAD-a, nasljeđe rasne stambene segregacije i politike rasne pristranosti rezultiralo je lošijim izgrađenim okruženjima za tjelesnu aktivnost, koje karakterizira smanjena mogućnost pješačenja, lošija povezanost ulica i manjak zelenih površina. Svi navedeni uvjeti uz povećano onečišćenje okoliša nerazmjerno utječu na zajednice nebijelaca“, kaže glavna autorica studije Monica Wang, izvanredna profesorica zdravstvenih znanosti na Školi javnog zdravlja Sveučilišta u Bostonu. „Našim istraživanjem potvrđuje se nastavak utjecaja sustavnog rasizma na tjelesnu aktivnost i rizik od pretilosti.“

Istraživači su se koristili demografskim i zdravstvenim podacima iz nacionalno reprezentativnog istraživanja iz 2020. godine kojim su prikupljene informacije o bolestima, invaliditetu, kroničnim oštećenjima, zdravstvenom osiguranju, pristupu zdravstvenoj skrbi i korištenju zdravstvenih usluga među odraslim osobama u SAD-u u dobi od 18 i više godina.

>>> Pročitajte još >>> Ozelenjavanjem gradova mogu se sačuvati tisuće ljudskih života

Utvrdili su da odrasle osobe koje žive u dijelovima grada koje omogućuju pješačenje imaju 1,5 puta veću vjerojatnost da će se uključiti u odgovarajuće razine tjelesne aktivnosti i 0,76 puta manji rizik od pretilost u usporedbi sa stanovništvom u slabo prohodnim četvrtima. Međutim, istraživački tim je otkrio da se povezanost između percipirane sposobnosti pješačenja i razine indeksa tjelesne mase razlikuje među određenim rasnim i etničkim skupinama. Iako se indeks tjelesne mase kod većine stanovništva smanjuje s povećanjem percepcije o mogućnostima pješačenja u njihovom susjedstvu, suprotan učinak bilježi se među odraslim osobama američkog autohtonog stanovništva, a posebno pripadnika multietničkih skupina.

„Iako pojedinci mogu smatrati da su njihova susjedstva prohodna, možda u tim zajednicama pješačenje nije sigurno, poželjno ili uobičajeno“, kaže Wang. „To se posebno uočava u zajednicama koje su raseljene zbog povijesnih događanja ili gentrifikacije.“

„Sve to sugerira da su poboljšanje infrastrukture za pješake i bicikliste, unaprjeđenje javnog prijevoza te provedba mjera smirivanja prometa i poboljšanje kvalitete parkova i zelenih površina nužno potrebni za promicanje pješačenja te zaštitu zdravlja i dobrobiti cjelokupnog stanovništva“, zaključuje Monica Wang.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Veća dostupnost zelenih površina godišnje bi u Zagrebu sačuvala 143 života

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.

Vozači će biti oduševljeni: Zeleni žele ozeleniti Bečki pojas

Zeleni žele još više zelenih površina, kao i više prostora za bicikliste, pješake i javni prijevoz. U tu svrhu naručili su studiju Tehničkog sveučilišta u Beču (TU Wien) te Bečanima i Bečankama pokazali kako bi mogao izgledati Bečki pojas.

Pariz se priprema za najodrživije Olimpijske igre 2024.

Radovi na realizaciji ovog velikog projekta ozelenjavanja središnjeg dijela Pariza započet će krajem 2020. te će se izvoditi tijekom sljedeće tri godine, nakon kojih će se napraviti pauza zbog održavanja Ljetnih olimpijskih igara 2024. Radovi se potom nastavljaju, a konačan završetak uređenja očekuje se do 2030. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER