Kako globalna potražnja za litij-ionskim baterijama nastavlja snažno rasti, istraživači su razvili bržu i energetski učinkovitiju metodu za izdvajanje ključnih minerala iz istrošenih baterija.

Nova znanstvena analiza objašnjava zašto je tehnologija baterija u čvrstom stanju spremna transformirati sve – od električnih vozila do potrošačke elektronike – i zašto predstavlja golem iskorak u pohrani energije.

Istraživači sa Sveučilišta McGill značajno su napredovali u razvoju potpuno čvrstih („all-solid-state“) litijevih baterija, koje predstavljaju sljedeći korak u razvoju tehnologije baterija za električna vozila (EV).

Znanstvenici su otkrili način za rješavanje zasićenosti iskorištenim litij-ionskim baterijama koje se nakupljaju iz električnih vozila, pametnih telefona i drugih elektroničkih uređaja.

Istraživanje američkih znanstvenika pokazuje da litij-zračne baterije ugradnjom naprednih katalizatora napravljenih od dvodimenzionalnih (2D) materijala mogu biti još učinkovitije i pohraniti do 10 puta više energije u odnosu na baterije koje sadrže tradicionalne katalizatore.

Skladištenje električne energije je industrijski sektor koji se danas najbrže širi i najviše napreduje, a brz razvoj baterija itekako pridonosi smanjenju potreba za fosilnim gorivima. Kombinacijom obnovljivih izvora i tehnologija pohrane električne energije postiže se učinkovitija, jeftinija i ekološki prihvatljiva proizvodnja, ali i distribucija.

Geološki najstariji havajski otok Kauai postao je središte najvećeg solarno-baterijskog postrojenja na svijetu, sastavljenog od fotonaponskih ćelija kapaciteta 28 megavata te 20-megavatnog sustava litij-ionskih baterija, a procjenjuje se kako će svojim radom postrojenje svake godine nadoknaditi potrošnju od čak 3,7 milijuna galona dizela.

Teslinom konkurentu Northvoltu upravo je odobreno 62,9 milijuna američkih dolara za početak izgradnje tvornice baterija u Švedskoj slične Gigafactoryju. Ako se sve bude odvijalo prema planu, to će biti najveća tvornica litij-ionskih baterija u Europi nakon planiranog završetka njezine izgradnje 2023. godine.

Desalinacija morske vode već je desetljećima dobro poznat proces dobivanja pitke vode iz mora široke primjene. Glavni nedostatak ovakvog procesa s trenutno korištenim membranama je prevelik utrošak energije uslijed postizanja potrebnih visokih tlakova. No australski i američki znanstvenici na tragu su rješenja toga problema osmišljanjem membrane drugačijeg materijala i dizajna.  Tako osmišljena membrana uz primarni produkt-pitku vodu, sakuplja i vrijedne litijeve ione.   

Znanstvenici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) razvili su novi materijal koji je čvršći od grafena, a uspoređujući s čelikom, deset je puta jači s 95 posto manjom gustoćom. Prema stručnjacima, ovakav izum mogao bi imati brojne primjene, uključujući one u arhitekturi, građevini, pa čak i u filtraciji.