S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Prema preliminarnim meteorološkim podacima koje je analizirao znanstveni tim grčkog Nacionalnog opservatorija u Ateni, ljeto 2025. bilo je u toj zemlji treće najtoplije od 1960. godine.

Prošlog stoljeća, jedan od najupečatljivijih toplinskih valova u Francuskoj zabilježen je u kolovozu 1911. godine. Prije 114 godina Francuska se „pržila“ na iznimno visokim temperaturama – u vrijeme kada klimatske promjene i globalno zatopljenje još nisu bile teme rasprava, ali ni dezinformacija današnjih stručLJaka.

Milijuni Francuza i dalje su izloženi iznimno visokim temperaturama uslijed najnovijeg toplinskog vala, a stanovnici velikih gradova poput Bordeauxa dosad nikad nisu doživjeli ovako intenzivnu vrućinu. Oboreni su brojni rekordi s temperaturama koje se približavaju 43 °C, a najviše zabrinjava što će ovaj toplinski val trajati barem još tjedan dana.

Nova studija Državnog sveučilišta Arizone (Arizona State University – ASU) ističe pojavu četiri „mega-isušena“ kontinentalna područja s ozbiljnim posljedicama za dostupnost slatke vode. Sva područja nalaze se na sjevernoj hemisferi.

Metropolitansko područje Barcelone (l’Àrea Metropolitana de Barcelona – AMB), s više od 3,3 milijuna stanovnika na 636 km², već pokazuje jasne znakove klimatske ranjivosti. U nedavnim toplinskim valovima uočen je porast smrtnosti do 27 posto.

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Velik dio Europe zahvatila su dva snažna toplinska vala – sredinom lipnja i ponovno krajem lipnja do početka srpnja 2025. Prvi je svoj vrhunac dosegao između 17. i 22. lipnja, zahvativši velike dijelove zapadne i južne Europe. Drugi je uslijedio krajem mjeseca, od 30. lipnja do 2. srpnja, s još ekstremnijim temperaturama na istom području.

S temperaturama većim od 30 °C na Balearskim otocima, u Sredozemnom moru oboreni su temperaturni rekordi za mjesec lipanj. Iako se utjecaj morskih toplinskih valova na morsku bioraznolikost još uvijek teško može procijeniti, stručnjaci ističu problem zagrijavanja Sredozemnog mora i fenomen njegove „ubrzane tropske promjene“.

Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o oceanima (UNOC3), koja se od 9. do 13. lipnja 2025. održava u francuskoj Nici, Europska unija potvrđuje svoju ulogu globalnog predvodnika u zaštiti oceana. Predsjednik Europskog vijeća António Costa istaknuo je kako su oceani postali strateški prioritet Europske unije — za zaštitu okoliša, sigurnost, inovacije i globalnu konkurentnost.