„Punom snagom naprijed s energijom vjetra“, poručuju iz tvrtki Wien Energie i ImWind. Projekt vjetroelektrane Loidesthal II u Zistersdorfu u Donjoj Austriji razvila je tvrtka ImWind, a deset vjetroturbina u vlasništvu bečkog energetskog poduzeća Wien Energie od sada proizvodi čistu električnu energiju, dovoljnu za opskrbu više od 44 000 prosječnih kućanstava godišnje.

Krov bečkog kazališta Ronacher postao je mala sunčana elektrana. Nakon Bečke državne opere i zgrade Austrijskog parlamenta, riječ je o još jednoj zaštićenoj povijesnoj građevini na kojoj je omogućena proizvodnja čiste električne energije.

Beč nastavlja ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije kao ključnog dijela klimatske politike. Grad pritom kombinira ulaganja u infrastrukturu i ciljane novčane poticaje kako bi ubrzao energetsku tranziciju. Novi projekti dodatno učvršćuju put prema održivoj i neovisnoj opskrbi energijom.

Greenpeace je u petak s Trga bana Jelačića poručio da je domaća solarna energija najjeftiniji i najsigurniji način za obuzdavanje rasta cijena. Ratni sukobi, pogotovo aktualna blokada Hormuškog tjesnaca, povećavaju nesigurnost i potiču inflaciju.

Javni poziv za dodjelu beskamatnih kredita za ugradnju novih fotonaponskih sustava za vlastitu potrošnju sicilijanskih kućanstava objavljen je u okviru proračuna Regije Sicilije te raspolaže ukupnim iznosom od 12 milijuna eura. Kreditna sredstva realizirat će se putem razvojne banke Irfis-FinSicilia S.p.A.

Skupina od 31 europske nevladine organizacije, među kojima su Oxfam, WWF, CAN Europe i Europska federacija za prijevoz i okoliš (T&E), pozvala je EU da oporezuje izvanredne profite naftnih kompanija kako bi se ublažile posljedice krize za građane.

Sveučilište u Genovi i Grad Genova potpisali su sporazum o izradi katastra solarnog potencijala vrlo visoke rezolucije, koji će prikazati fotonaponski potencijal cijeloga grada. Riječ je o inovativnom alatu za potporu urbanoj energetskoj tranziciji, koji je po svojoj razini detalja i preciznosti jedinstven u Europi.

Zahvaljujući najnovijem sukobu na Bliskom istoku, do kraja 2026. godine velike naftne kompanije mogle bi na račun europskih vozača ostvariti izvanrednu dobit u visini od 24 milijarde eura.

Novost je da se od sada potiču fotonaponski sustavi na fasadama te fotonaponske konstrukcije za zasjenjivanje na prohodnim krovovima, a nastavlja se s postojećim potporama za višekatne stambene zgrade, nadstrešnice parkirališta i zelene krovove.

Na benzinskim postajama prije četiri godine europski vozači platili su 55 milijardi eura „geopolitičke premije”, kada su cijene nafte posljednji put u prosjeku dosegnule 100 dolara po barelu. Ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima Europu i dalje čini ranjivom na geopolitičke nestabilnosti.