T&E poziva na privremeni porez na izvanrednu dobit naftnih kompanija
Europska federacija za prijevoz i okoliš: Naftne kompanije ove će godine ostvariti 24 milijarde eura izvanredne dobiti na račun europskih vozača
Zahvaljujući najnovijem sukobu na Bliskom istoku, do kraja 2026. godine velike naftne kompanije mogle bi na račun europskih vozača ostvariti izvanrednu dobit u visini od 24 milijarde eura.
Riječ je o procjeni Europske federacije za prijevoz i okoliš (European Federation for Transport and Environment – T&E), koja obuhvaća samo cestovna goriva i ne uključuje izvanrednu dobit od zrakoplovnog i brodskog goriva, lož ulja ili drugih rafiniranih proizvoda koji se prodaju u Europi.
Analiza pokazuje da su naftne kompanije već ostvarile 1,3 milijarde eura izvanredne dobiti. T&E stoga poziva EU da uvede porez na izvanrednu dobit i ta sredstva iskoristi kako bi pomogla Europljanima da postanu manje ranjivi na buduće naftne šokove.
„Naftne kompanije imaju snažan poticaj održavati Europu ovisnom o fosilnim gorivima jer upravo one profitiraju od skokova cijena. EU bi trebala ponovno uvesti porez na izvanrednu dobit i prihode ulagati u elektrifikaciju i obnovljive izvore energije koji će napokon prekinuti taj ciklus.” – izjavio je Daniel Quiggin, viši savjetnik u T&E-u.
Nakon američko-izraelskog napada na Iran 28. veljače, cijene nafte naglo su porasle. Do 23. ožujka prosječne cijene goriva u EU-u dosegnule su 2,06 eura po litri za dizel i 1,89 eura po litri za benzin, što je povećanje od 0,49 odnosno 0,27 eura. Punjenje spremnika dizela od 55 litara sada stoji gotovo 27 eura više nego prije početka sukoba, a za benzinski automobil 15 eura više.
„EU je 2022. uvela namet od 33 % na dobit od fosilnih goriva koja je prelazila 20 % prosjeka iz razdoblja od 2018. do 2021. godine. Time je u razdoblju 2022.–2023. prikupljeno procijenjenih 28 milijardi eura. Mehanizam postoji i trebalo bi ga ponovno primijeniti“, poručuju iz Europske federacije za prijevoz i okoliš (T&E).
„Marže rafiniranja dizela u Europi nadmašile su druge regije, što odražava strukturni manjak domaćih rafinerijskih kapaciteta. Nasuprot tome, marže za benzin bile su umjerenije zbog visokih zaliha u SAD-u i Europi, kao i slabe sezonske potražnje. EU ostaje strukturno više ovisna o uvozu dizela nego benzina. Budući da se oko 20 % europskog dizela uvozi, dio ove izvanredne dobiti ostvarit će se izvan EU-a, što ograničava učinkovitost eventualnog poreza na izvanrednu dobit na razini EU-a“, dodaje T&E te najavljuje da će svoje procjene ažurirati svakog tjedna.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
