Genova: energetska neovisnost uz četiri milijuna solarnih panela
Katastar solarnog potencijala za potporu energetskoj tranziciji i politikama održivosti
Sveučilište u Genovi i Grad Genova potpisali su sporazum o izradi katastra solarnog potencijala vrlo visoke rezolucije, koji će prikazati fotonaponski potencijal cijeloga grada. Riječ je o inovativnom alatu za potporu urbanoj energetskoj tranziciji, koji je po svojoj razini detalja i preciznosti jedinstven u Europi.
Projekt je pokrenut 2024. godine unutar istraživačke skupine „Solar and Geothermal Energy” pri Odjelu za strojarstvo, energetiku, upravljanje i promet (DIME) Sveučilišta u Genovi. Skupinu čine profesori tehničke fizike Marco Fossa i Antonella Priarone, zajedno s istraživačima Samueleom Memmeom i Stefanom Morchiom te doktorandicom Caterinom Gibelli, što potvrđuje ulogu ligurskog sveučilišta kao strateškog partnera u inovacijama i održivom razvoju teritorija.
Središnji dio sporazuma između Sveučilišta u Genovi i Grada Genove je razvoj inovativnog sustava koji će omogućiti vrlo preciznu procjenu količine energije koju je moguće proizvesti iz fotonaponskih sustava na đenovskim krovovima, kao i optimizaciju njihove ugradnje. Projekt predviđa mapiranje dostupne sunčeve energije na krovovima zgrada pomoću naprednih računalnih modela i iznimno detaljnih i preciznih trodimenzionalnih podataka o izgrađenom prostoru. Time se omogućuje analiza osunčanosti površina s rezolucijom do 50 centimetara, uz uvažavanje učinaka zasjenjenja između zgrada i okolnog prostora.
Procijenjeni potencijal do 1,8 GW instalirane snage
Riječ je o projektu usmjerenom na energetsku tranziciju, s važnim okolišnim, gospodarskim i društvenim učincima za grad. Ujedno je riječ o inicijativi od posebne važnosti u europskom kontekstu jer trenutačno ne postoje usporedivi alati s takvom razinom detalja i preciznosti.
Razvijeni model omogućit će procjenu ukupnog fotonaponskog potencijala grada, koji može dosegnuti oko 1,8 GW instalirane snage, što odgovara količini većoj od četiri milijuna fotonaponskih modula raspoređenih na krovnim površinama grada.
To znači da bi i djelomično iskorištavanje tog potencijala imalo vidljiv učinak na energetsku tranziciju grada, od smanjenja emisija koje utječu na klimu do širenja vlastite proizvodnje energije, kao i pozitivnih gospodarskih učinaka i razvoja novih prilika za lokalnu zajednicu.
Katastar solarnog potencijala neće biti samo analitički alat, već i praktična potpora građanima, poduzećima i javnim tijelima, omogućujući im pristup detaljnim informacijama za procjenu isplativosti ugradnje fotonaponskih sustava i aktivno sudjelovanje u proizvodnji obnovljive energije.
Stjepan Felber | Ekovjesnik