Elektrana na krovu Gradske tržnice u Križevcima, koja je u vlasništvu 127 građana-zadrugara, od puštanja u trajni pogon 15. travnja 2025. proizvela je 171 095 kWh (171 MWh) električne energije te ostvarila prve prihode i dobit.

Razdvajanje vodika iz molekula vode elektrolizom zahtijeva energiju, koja bi u idealnom slučaju trebala potjecati iz obnovljivih izvora.

Sustav na solarni pogon koristi posebno razvijen crni metal za apsorpciju Sunčeve energije. Njegova samočisteća površina odvaja i prikuplja soli umjesto da ih ispušta u okoliš u obliku koncentrirane slane otpadne vode. Iz izdvojenih soli moguće je dobiti litij, ključnu sirovinu za proizvodnju punjivih baterija. Ovaj pristup mogao bi pomoći u rješavanju globalne nestašice pitke vode i rastuće potražnje za mineralnim sirovinama.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) dolazi u Zagrebačku županiju kako bi građanima, obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima približila praktične korake do vlastite solarne elektrane, mogućnosti sufinanciranja i pripremu za nadolazeći Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

„Punom snagom naprijed s energijom vjetra“, poručuju iz tvrtki Wien Energie i ImWind. Projekt vjetroelektrane Loidesthal II u Zistersdorfu u Donjoj Austriji razvila je tvrtka ImWind, a deset vjetroturbina u vlasništvu bečkog energetskog poduzeća Wien Energie od sada proizvodi čistu električnu energiju, dovoljnu za opskrbu više od 44 000 prosječnih kućanstava godišnje.

Beč nastavlja jačati svoju ulogu predvodnika u području održive mobilnosti i zaštite klime. Austrijska pošta u glavnom je gradu u potpunosti prešla na dostavu pošiljaka s pomoću električnih vozila i ljudske snage.

Krov bečkog kazališta Ronacher postao je mala sunčana elektrana. Nakon Bečke državne opere i zgrade Austrijskog parlamenta, riječ je o još jednoj zaštićenoj povijesnoj građevini na kojoj je omogućena proizvodnja čiste električne energije.

Nova obveza u početku će se ipak odnositi samo na javne i poslovne zgrade, a za nove stambene objekte vrijedit će od 2030. godine. Prema prijedlogu zakona, nove zgrade ubuduće će morati biti projektirane tako da omogućuju optimalno korištenje solarne energije. Njemačke savezne zemlje moći će svojim propisima postaviti i strože zahtjeve.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) organizirala je dvodnevni stručni obilazak lokacija projekata sunčanih elektrana SE Unije, SE Ustrine i SE Cres.

Koprivničke vode nastavljaju ulagati u održivu i sigurnu komunalnu infrastrukturu, a jedan od najvažnijih koraka u zelenoj tranziciji je izgradnja četiri solarne elektrane.