Budućnost hrane i ekološki trendovi na konferenciji “Naša dobra hrana”

Objavljen je program konferencije “Naša dobra hrana”

O ekološkom vrtlarenju, održivim i pravednim rješenjima u poljoprivredi, Društvenoj banci sjemena te novoj EU regulativi za ekološku proizvodnju sjemena govorit će Kornelija Benyovsky Šoštarić, Cvijeta Bišćević, Sendy Osmičević i Emil Platzer

Konferencija Naša dobra hrana, koja će se održati u subotu 13. listopada u Kinu Tuškanac, okupit će zanimljive goste koji će u svojim predavanjima posebnu pažnju posvetiti temi klimatskih promjena, bioraznolikosti i ekološkim trendovima u vrtlarstvu, kao i održivijim i pravednijim oblicima proizvodnje i distribucije hrane.

Tako će Naša dobra hrana među ostalima ugostiti Korneliju Benyovsky Šoštarić, autoricu knjige Zeleni kvadrat – zdravlje iz organskog vrta te urednicu i voditeljicu TV emisije Vrtlarica koja će predavanjem pod nazivom Zašto ja vrtlarim ekološki? sudionicima prenijeti dio svog bogatog praktičnog iskustva. Kako se suvremeni uzgoj može jednostavno i povoljno prilagoditi potrebi za zdravijom hranom, uz minimum utjecaja na okoliš, kako se baviti organskim vrtom na suvremeni način te koja rješenja su jednostavna i povoljna, a prirodna – samo su neka od pitanja s kojima će se ovo predavanje baviti.

Poljoprivreda, tlo, klima – koja su održiva i pravedna rješenja tema je o kojoj će s publikom razgovarati Cvijeta Biščević, permakulturna dizajnerica, edukatorica i istraživačica. U svom predavanju, Cvijeta Biščević predstavit će nove, napredne metode uzgoja hrane koje iz godine u godinu čine tlo sve plodnijim te ga ujedno pretvaraju u moćan alat za pohranu ugljika što je izuzetno važno u borbi protiv jedne od najvećih prijetnji današnjice – klimatskih promjena.

Emil Platzer, projektni menadžer Arche Noah – austrijskog društva za očuvanje raznolikosti sjemena i usjeva upoznat će sve zainteresirane s novom EU regulativom za ekološku proizvodnju sjemena koja od siječnja 2021. godine donosi nove mogućnosti za ekološke poljoprivrednike, uzgajivače i sjemenare. Nova pravila tako dozvoljavaju neograničeno tržište za sjeme koje ne pripada registriranim sortama, a koje se naziva ekološki raznovrsni sadni materijal. Ujedno stvaraju i novu kategoriju ekoloških sorti prikladnih za ekološku proizvodnju, uz sedmogodišnju evaluaciju koja može voditi do registracije tih sorti te  otvaraju mogućnost grupne ekološke certifikacije za male skupine uzgajivača.

Projekt Društvena banka sjemena predstavit će Sendy Osmičević iz ZMAG-a, a konferencija će, uz predavanja gostujućih predavača, uključivati i panel Naši dobri proizvođači na temu organske poljoprivrede u Hrvatskoj na kojem će sudjelovati Ranko Lipovščak (Demetra d.o.o.), Josip Sabol (OPG Sabol), Branko Pintar (OPG Pintar) i Matija Cetinić Frankos (Zadruga Berry Organica).

Konferenciju će pratiti i dodatni program razmjene sjemena koja će biti organizirana za vrijeme trajanja konferencije u predvorju Kina Tuškanac, dok će kao uvod u konferenciju, u petak, 12. listopada u 19 sati u Art kinu Grič (Jurišićeva 6) biti prikazan dokumentarni film Sjeme: neispričana priča. Također, jedan od popratnih programa bit će i stručna radionica Plodnost tla, koju će voditi Bruno Motik, Cvijeta Biščević i Igor Zlojtro, a koja će se održati u nedjelju 14. listopada na Recikliranom imanju u Vukomeriću.

Konferencija će trajati od 10 do 18 sati. Na konferenciji mogu sudjelovati svi zainteresirani. Ulaznica za konferenciju uključuje sva predavanja, a moguće ju je kupiti po cijeni od 70 kn putem sustava Entrio.

Za više informacija posjetite zmag.hr.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Njemačka politika potiče klimatske promjene i propast poljoprivrednih gospodarstava

Održiva poljoprivredna reforma - to je ono što su desetine tisuća prosvjednika zahtijevali na skupu pod nazivom „Sad je dosta!“, održanom prošlog petka u Berlinu. Čak 35.000 okupljenih prosvjednika jasno je poručilo ministrici poljoprivrede Juliji Klöckner, kao i sudionicima 11. međunarodne konferencije Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu (GFFA), na potrebu zaustavljanja provedbe loše i nepravedne poljoprivredne politike.

Zemlje s najvećim indeksom održivosti prehrane u 2018. godini

Francuska je i ove godine po održivosti prehrane proglašena najboljom u Europi i svijetu, a posebno je učinkovita po pitanju količina bačene hrane čime služi kao primjer ostalim državama svijeta. Rezultat je to detaljnog istraživanja koje je po treći put provela tvrtka Economist Intelligence Unit (EIU), javlja Euronews.

Francuska prva u Europi i svijetu po održivosti prehrane

Francuska je prva u Europi i svijetu po pitanju održivosti prehrane, rezultat je to detaljnog istraživanja koje je provela tvrtka Economist Intelligence Unit (EIU), javlja Euronews. Francuska baca samo 1,8 posto svoje ukupne proizvodnje hrane, ostvarujući zapanjujuću razinu učinkovitosti, i pritom služi kao primjer ostalim državama svijeta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER