Zdravstvene koristi drveća nisu jednake za sve ljude
Boravak među drvećem dokazano pozitivno utječe na zdravlje – od smanjenja stresa do duljeg životnog vijeka, ali čini se da drveće ne poboljšava zdravlje jednako kod svih ljudi
Zdravstvene koristi boravka u prirodi nisu jednake za sve skupine stanovništva, pokazalo je novo istraživanje o utjecaju biljnog pokrova u stambenim četvrtima na alostatsko opterećenje kod odraslih osoba u SAD-u.
„Prevladavajuće mišljenje među urbanistima i stručnjacima za javno zdravstvo bilo je da će sadnja drveća poboljšati zdravlje svih ljudi”, kaže Amber Pearson, profesorica na Odsjeku za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta Michigan State (MSU). „Međutim, naše istraživanje pokazalo je da koristi drveća ne osjećaju svi jednako.”
Istraživanje objavljeno u časopisu Lancet Regional Health – Americas analiziralo je povezanost između gustoće krošnji drveća u stambenim četvrtima i alostatskog opterećenja – kumulativnog „trošenja” ljudskog organizma uzrokovanog kroničnim stresom.
Koristeći podatke američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) za 40 307 odraslih osoba, povezane sa satelitskim snimkama biljnog pokrova u stambenim četvrtima, tim Amber Pearson analizirao je podatke za gradove i naselja u SAD-u. Rezultati su pokazali da je veća prisutnost drveća uglavnom povezana s manjim alostatskim opterećenjem, no to nije bio slučaj kod najranjivijih skupina stanovništva.
„Iznenađujuće je da postoji povezanost između drveća i boljeg zdravlja kod osoba s višim prihodima, višim stupnjem obrazovanja i zaposlenjem, dok takva povezanost nije potvrđena kod socioekonomski manje privilegiranih skupina”, rekla je Amber Pearson. „Rezultati su bili dosljedni kod bijelaca koji nisu hispanoameričkog podrijetla i hispanoameričke populacije, ali ne i kod crnačkih ispitanika koji nisu hispanoameričkog podrijetla.”
Istraživači navode da je 24 posto crnačkih ispitanika koji nisu hispanoameričkog podrijetla živjelo u četvrtima s velikim udjelom drveća, no kod njih nije zabilježeno isto smanjenje alostatskog opterećenja kao kod bijelih i hispanoameričkih skupina. Pearson smatra da kod nekih manjinskih skupina drugi okolišni i društveni stresori, poput diskriminacije, mogu nadjačati umirujuće učinke prirode.
„Postoje i drugi čimbenici koji mogu stvarati veći stres kod socijalno ugroženih skupina, poput nepravednog postupanja, nedostatka kvalitetnih radnih mjesta ili loših uvjeta u susjedstvu, a prisutnost drveća sama po sebi to ne može nadvladati”, objasnila je Pearson.
Rezultati istraživanja sugeriraju da ozelenjivanje gradova ostaje važan alat javnog zdravstva, ali da ono mora biti praćeno politikama koje se bave temeljnim uzrocima društvenih i ekonomskih nejednakosti kako bi i najranjivije skupine mogle osjetiti njegove koristi.
Stjepan Felber | Ekovjesnik