Koje države članice EU-a imaju najvišu stopu recikliranja otpada?
#WorldRecyclingDay | Dana 18. ožujka obilježava se Svjetski dan recikliranja
Recikliranje je jedini široko primjenjiv postupak u gospodarenju otpadom koji sprječava uništavanje vrijednih resursa sadržanih u sakupljenom i razvrstanom otpadu te omogućuje njihovo pretvaranje u nove materijale za izradu novih proizvoda slične ili iste namjene.
Postoji samo jedan planet Zemlja, a ipak će se do 2050. godine u svijetu trošiti kao da ih ima tri. Tradicionalni linearni model „uzmi, proizvedi, upotrijebi, odbaci” neodrživ je i gura nas izvan granica koje naš planet može podnijeti.
U kružnom gospodarstvu proizvodi i materijali zadržavaju se u optjecaju što je dulje moguće, a količina otpada i potrošnja resursa svode se na najmanju moguću mjeru. Prijelaz Europske unije na kružno gospodarstvo ključan je za smanjenje pritiska na prirodne resurse, zaustavljanje gubitka bioraznolikosti, postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine te izgradnju otpornije i konkurentnije Europe.
Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), prosječna stopa recikliranja u EU-u iznosila je 47,7 %. Devet država članica EU-a (Njemačka, Austrija, Slovenija, Nizozemska, Luksemburg, Belgija, Italija, Latvija i Slovačka) ostvarilo je stopu recikliranja od 50 % ili više.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se pet država članica EU-a (Rumunjska, Cipar, Bugarska, Malta i Grčka) koje su reciklirale manje od 20 % komunalnog otpada. Stopa recikliranja u Hrvatskoj 2023. porasla je za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 %.
Najviša stopa recikliranja 2023. godine zabilježena je za ambalažu (67,5 %), zatim za komunalni otpad (47,7 %) i EE otpad (30,8 %).
Recikliranje nije samo dobro za planet nego je i pametan izbor za gospodarstvo. Zadržavanje sirovina u Europi smanjuje uvoz iz inozemstva, jača naše industrije i podupire kružno gospodarstvo.
Podsjetimo, prvi Svjetski dan recikliranja obilježen je 18. ožujka 2018. s ciljem osiguranja budućnosti planeta očuvanjem njegovih šest primarnih prirodnih resursa i promicanjem snage novog „sedmog resursa“ – robe koju smo proizveli, koja se nalazi svugdje oko nas, koju svakodnevno koristimo i recikliramo.
