U Tarantskom zaljevu nastaje utočište za mediteranske dupine
Jedinstven eksperiment u Sredozemlju i prvo utočište za dupine u Europi
Na zaštićenom području od sedam hektara uz otočić San Paolo, u suradnji s međunarodnim timom stručnjaka nastaje utočište za dupine San Paolo Dolphin Refuge. Cilj projekta je pružiti budućnost i sigurnost dupinima koji su nekada živjeli u dupinarijima ili vodenim parkovima.
U Tarantskom zaljevu (Golfo di Taranto) pokreće se prvi europski projekt za povratak dupina iz dupinarija, vodenih parkova i drugih oblika zatočeništva u more. Povezanost između dupina i talijanskog grada Taranta, stare grčke kolonije osnovane u VIII. st. pr. n .e., traje već tisućama godina, a sada se okreće prema budućnosti. Inicijativa za osnivanje utočišta za dupine temelji se na suradnji između organizacije Jonian Dolphin Conservation, koja se bavi zaštitom te promicanjem morskog bogatstva i ljepota Tarantskog zaljeva, zaklade Fondazione con il Sud i lokalnih institucija.
Projekt San Paolo Dolphin Refuge
Utočište San Paolo Dolphin Refuge nastaje u suradnji s međunarodnim timom stručnjaka i to u prostoru od sedam hektara koje je zaštićeno otokom San Paolo. U Sredozemnom moru u kojem slobodno plivaju dobri dupini (Tursiops truncatus), prugasti dupini (Stenella coeruleoalba), Rissovi dupini (Grampus griseus) i ulješure (Physeter macrocephalus), dupini koji dolaze iz dupinarija, vodenih parkova, zooloških ustanova i istraživačkih centara bit će smješteni u kontroliranom morskom okruženju gdje će se postupno moći ponovno prilagoditi prirodnim uvjetima te živjeti sigurno i slobodno. Ovi omiljeni morski sisavci nadzirat će se pomoću najsuvremenijih tehnologija iz kontrolne sobe smještene u novim prostorima Centra Ketos, smještenog u palači Amati u povijesnom središtu Taranta.
Prostor u vodama Tarantskog zaljeva
Otočje Cheradi tvori mali arhipelag koji zatvara zaljev Mar Grande (Veliko more) ispred Taranta. Ondje će biti postavljeni veliki prirodni morski bazeni dimenzija 40x40 metara, oblikovani pomoću plutajućih pontona za smještaj dupina, uz dodatni veterinarski bazen i 24-satni sustav nadzora putem kamera i senzora za praćenje okolišnih parametara.
Riječ je o posve novom pristupu proučavanju i zaštiti dupina, kako ovi prekrasni morski sisavci ne bi cijeli svoj život proveli u zatočeništvu. Centar Ketos osnovan je s ciljem približavanja čudesnog svijeta ovog dijela Sredozemlja široj javnosti i to u gradu koji je dugo bio poznat po bivšoj čeličani ILVA i koji se prečesto povezivao s degradacijom okoliša i preuranjenim smrtnim slučajevima uzrokovanim onečišćenjem.
Dupini kao dio nove priče o Tarantu
Projekt je započeo 2015. godine, kada je gradska uprava Taranta ustupila dio svojih nekretnina putem natječaja „Il bene torna comune“, koji je s ciljem obnove povijesno-umjetničkih i kulturnih vrijednosti u vlasništvu javnih ili privatnih tijela pokrenula zaklada Fondazione con il Sud. Obnova i valorizacija kasnije je povjerena organizaciji Jonian Dolphin Conservation putem istog natječaja.
Tisuće opažanja kitova i dupina u Tarantskom zaljevu pokazuju da su morske vode u dobrom stanju, unatoč prometu tankera i blizini bivše čeličane ILVA S.p.A. koja je veći dio 20. stoljeća bila najveći talijanski proizvođač čelika i jedan od najvećih u Europi.
„Naš glavni cilj je stvoriti model upravljanja životinjama unutar konstantno kontroliranog prirodnog okruženja“, ističe Carmelo Fanizza, osnivač organizacije Jonian Dolphin Conservation.
„Takav model omogućit će nam da u bliskoj suradnji s uključenim institucijama i zoološkim ustanovama, koje su se do sada brinule o tim životinjama, napišemo novo poglavlje budućnosti životinja iz zatočeništva“, dodaje Fanizza.
Veterinarka Monica Barbava kazala je za Vatican News da činjenica da se dupini i dalje razmnožavaju „znači da je more u dobrom stanju. Meni je važno ostati ovdje u Tarantu jer je to moj grad i vjerujem da more može postati pokretač razvoja cijelog područja.“
Morsko gospodarstvo Taranta i Sredozemlje
Regija Apulija (Puglia) izašla je iz dvostrukog šoka financijske krize i pandemije s izraženim gospodarskim rastom: od 2015. do 2023. BDP po stanovniku porastao je za gotovo 13 posto, više od nacionalnog prosjeka i ukupnog prosjeka južne Italije, dok su se stope nezaposlenosti i iseljavanje mladih zbog obrazovanja i zapošljavanja znatno smanjile.
Međutim, ta makroekonomska dinamika počiva na krhkim temeljima. Produktivnost rada stagnira, a rast zaposlenosti koncentriran je u sektorima niske dodane vrijednosti, poput turizma, trgovine i ugostiteljstva, na štetu prerađivačke industrije. Zaklada Fondazione con il Sud od samog je početka vjerovala u mogućnost ulaganja u plavo gospodarstvo.:
„Vjerujemo u mogućnost da se na inovativan, kreativan, a ponekad i nepredvidiv način valorizira sve što jug Italije posjeduje. Jug ima predivan teritorij, jednako prekrasno more, ali prije svega znanja i ljudski kapital“, objašnjava glavni direktor zaklade Marco Imperiale.
Stjepan Felber | Ekovjesnik