U sve toplijem i slanijem Sredozemnom moru salinitet ima sve veću ulogu

Promjene dinamike sjevernog jonskog i južnog jadranskog vrtloga imaju velike posljedice za klimu

Morske struje predstavljaju glavni pokretač raspodjele topline i hladnoće na našem planetu te imaju ključnu ulogu u regulaciji klime. Razumijevanje čimbenika koji određuju njihovu dinamiku stoga je od presudne važnosti, ne samo za Sredozemlje nego i na globalnoj razini.

U središnjem Sredozemnom moru salinitet snažno utječe na gustoću, slojevitost i brojne aspekte morske cirkulacije. Rezultati istraživanja talijanskog Nacionalnog instituta za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku (Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale – OGS), provedenog prikupljanjem podataka autonomnim robotima poput Argo plutača i driftera, satelitskim mjerenjima te modelskim analizama, pokazuju da porast saliniteta u površinskim slojevima mijenja dinamiku dvaju najvećih sustava morske cirkulacije u središnjem Sredozemlju – sjevernog jonskog i južnog jadranskog vrtloga.

Studija, objavljena 1. travnja u časopisu Environmental Research Communications, pokazuje kako u uvjetima sve toplijih mora i oceana procesi povezani sa salinitetom sve snažnije utječu na morsku cirkulaciju, oblikujući vrtloge i struje između Jadranskog i Jonskog mora.

Morske struje, kao glavni pokretač raspodjele topline i hladnoće na našem planetu, ponajprije pokreću vjetrovi na površini i promjene gustoće morske vode u vodenom stupcu, koje su pak određene promjenama temperature i saliniteta. U razdoblju obilježenom zagrijavanjem oceana, koje dovodi do smanjenja gustoće površinskih slojeva, salinitet ima sve važniju ulogu u oblikovanju strukture vodenog stupca i u reguliranju varijabilnosti takozvane oceanske transportne trake.

Istraživanje se temeljilo na kombinaciji različitih pristupa: mjerenjima autonomnim robotima poput Argo plutača i podmorskih glidera, koji mogu bilježiti oceanografske parametre na različitim dubinama, zatim satelitskim podacima za dobivanje informacija o svojstvima površinskih slojeva te modelskim analizama za popunjavanje praznina u opažanjima.

Uočeno je da su od 2012. godine dinamiku dvaju najvećih sustava morske cirkulacije u središnjem Sredozemnom moru, sjevernog jonskog (North Ionian Gyre) i južnog jadranskog vrtloga (South Adriatic Gyre), oblikovale postupne promjene saliniteta površinskih slojeva. Te se promjene očituju u izmjenama periodičnosti i intenziteta prirodne izmjene ciklonskih faza, u kojima se vrtlog okreće suprotno od smjera kazaljke na satu, i anticiklonskih faza, u kojima se vrtlog okreće u smjeru kazaljke na satu. U posljednjem desetljeću na te su promjene snažno utjecali porast saliniteta u površinskom sloju mora, dodatno pojačan postupnim zagrijavanjem Sredozemnog mora.

Rezultati istraživanja jasno pokazuju da je razumijevanje i praćenje promjena saliniteta, koji se tradicionalno smatrao manje važnim u odnosu na snagu vjetra i gradijente razine mora, zapravo ključno za predviđanje budućeg razvoja morske cirkulacije u Sredozemlju i na globalnoj razini.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Pridneno koćarenje smanjuje bioraznolikost Sredozemlja

Istraživanje koje je proveo talijanski Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku (OGS) u suradnji s Institutom za istraživanje i zaštitu okoliša ISPRA, analiziralo je podatke prikupljene u različitim područjima Sredozemlja i dokazalo štetan učinak pridnenog koćarenja na bioraznolikost.

Ekspedicija BRIDGES istražuje drevni kopneni most koji je povezivao Siciliju i Maltu

Između kraja 2025. i početka 2026. započinje nova oceanografska ekspedicija istraživačkog broda R/V „Gaia Blu” Talijanskog nacionalnog istraživačkog vijeća (CNR). Cilj ekspedicije je pronalazak ostataka drevnog kopnenog pojasa koji je nekada služio kao prirodni most između jugoistočne Sicilije i današnje Malte te otoka Goza u Malteškom otočju.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER