Europske vode za kupanje sigurne su za ljetno uživanje!
Više od 85 % nadziranih lokacija zadovoljilo je najstrože standarde Europske unije za „izvrsnu“ kvalitetu, a čak 96 % svih službeno utvrđenih voda za kupanje u EU-u ispunilo je minimalne zahtjeve za kvalitetu.
Od obalnih voda do riječnih i jezerskih kupališta, velika većina europskih voda sigurna je za kupanje – pokazuje najnovija ocjena kvalitete voda za kupanje za sezonu 2024., koju je 20. lipnja 2025. objavila Europska agencija za okoliš (EEA).
Ocjenu su zajednički pripremili Europska agencija za okoliš (EEA) i Europska komisija, a uz nju su objavljeni interaktivna karta i informativni prikazi koji pokazuju gdje građani mogu pronaći dobro upravljana kupališta. Podsjetimo, ispitivala se prikladnost voda za kupanje, s naglaskom na prisutnost bakterija koje mogu izazvati ozbiljne bolesti.
Ukupno je analizirano više od 22 000 lokacija za kupanje u svih 27 država članica EU-a te u Albaniji i Švicarskoj. U pet zemalja – Cipru, Bugarskoj, Grčkoj, Austriji i Hrvatskoj – 95 % ili više svih voda za kupanje ocijenjeno je kao izvrsno. Samo 1,5 % europskih kupališta imalo je lošu kvalitetu.
Više od 85 % nadziranih lokacija zadovoljilo je najstrože standarde Europske unije za „izvrsnu“ kvalitetu, a čak 96 % svih službeno utvrđenih voda za kupanje u EU-u ispunilo je minimalne zahtjeve za kvalitetu.
Kvaliteta obalnih voda općenito je bolja od unutarnjih voda. U 2024. godini, oko 89 % obalnih voda za kupanje klasificirano je kao izvrsno, u usporedbi sa 78 % kopnenih voda (rijeka i jezera).
„Za mnoge je uživanje na plaži ili kupanje u jezerima i rijekama simbol ljeta i opuštanja. Objavljeni rezultati pokazuju da Europljani s punim povjerenjem mogu uživati u većini kupališta u EU-u. Nastavit ću raditi na osiguravanju visoke kvalitete voda za ljude i okoliš, u sklopu naše EU strategije za otpornost voda.“ – poručila je Jessika Roswall, povjerenica za okoliš, otpornost voda i kružno gospodarstvo.
„Možemo biti zadovoljni što je većina naših voda za kupanje dovoljno čista za plivanje. To je rezultat sustavnog rada prema pravilima EU-a, koji je godinama poboljšavao zdravlje naših voda. Pokazuje koliko je važno europsko praćenje i koordinacija. Naravno, ima još prostora za napredak, osobito s obzirom na izazove koje donosi klimatska kriza i pretjerano iskorištavanje voda.“ – izjavila je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA).
- Krk © Sara / Unsplash
Kontinuirani napredak posljednjih desetljeća
Kvaliteta voda za kupanje u Europi značajno se poboljšala u zadnjih nekoliko desetljeća, ponajprije zahvaljujući zakonodavstvu EU-a. Sustavno bakteriološko praćenje prema Direktivi o vodi za kupanje i velika ulaganja u gradske sustave pročišćavanja otpadnih voda doveli su do drastičnog smanjenja patogena koji su se ranije ispuštali u prirodu. Zahvaljujući tim naporima, kupanje je danas moguće i na brojnim urbanim lokacijama.
No, iako je većina europskih voda za kupanje izvrsna s mikrobiološkog aspekta, kemijsko onečišćenje površinskih i podzemnih voda ostaje značajan problem, koji klimatske promjene mogu dodatno pogoršati. Jačanje otpornosti voda – za ljude i prirodu – ostaje ključni cilj.
Postoje i drugi izazovi za kvalitetu voda, poput toksičnih cvatova cijanobakterija, koji se ne nadziru kroz EU Direktivu o vodi za kupanje, ali često uzrokuju upozorenja i privremene zabrane kupanja.
Što (ne) obuhvaća praćenje kvalitete?
Ukupna kvaliteta voda u EU-u nadzire se i ocjenjuje prema Okvirnoj direktivi o vodama (Water Framework Directive – WFD), koja uključuje široki spektar kemijskih onečišćivača u površinskim i podzemnim vodama. No, ti onečišćivači nisu uključeni u rutinsko praćenje voda za kupanje, čak i kada prelaze zakonski dopuštene granice.
Gdje možete provjeriti rezultate?
Ova ocjena temelji se na podacima o lokacijama za kupanje prijavljenima EEA-i za sezonu 2024. To uključuje sve zemlje članice EU, kao i Albaniju i Švicarsku.
EEA je uz izvješće objavila i ažuriranu interaktivnu kartu, kao i informativne prikaze za svaku zemlju te više informacija o provedbi direktive. Podatke za Hrvatsku možete preuzeti u priloženom PDF dokumentu.
Stjepan Felber | Ekovjesnik