Posljednjih godina sve manje plaža s morem izvrsne kakvoće

Institut za oceanografiju i ribarstvo: „Kakvoća mora za kupanje u Hrvatskoj bilježi pad, što pokazuje da pritisci na našu obalu i more već ostavljaju mjerljive posljedice.“

Od samog početka praćenja kakvoće mora za kupanje prema EU Direktivi, 2009. godine, Hrvatska je svake godine bila među prvih pet država članica EU-a, a upravo čisto more ključni je adut našeg turističkog sektora.

Jedan od vodećih stručnjaka u području kakvoće voda za kupanje, znanstvenik Laboratorija za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo, dr. sc. Slaven Jozić, upozorava kako se posljednjih godina, nažalost, bilježi negativan trend, osobito kada je riječ o smanjenju udjela plaža na kojima je more izvrsne kakvoće. Ono što se može jasno uočiti jest da se taj trend podudara s porastom broja turista tijekom sezone.

„Ako uzmemo 2019. godinu, koja je prije pandemije bila najlošija po kakvoći mora za kupanje, vidljivo je da je iste godine zabilježen i rekordan broj turističkih dolazaka. Nakon toga, 2020. godine, broj turista se zbog pandemije drastično smanjio, a upravo je tada zabilježen najveći udio plaža s morem izvrsne kakvoće. S ponovnim rastom broja turista istodobno se smanjivao i udio plaža na kojima je more ocijenjeno izvrsnim, da bi prošle, turistički rekordne sezone, dosegnuo najnižu vrijednost od početka mjerenja“, kaže dr. sc. Slaven Jozić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

 

 

„Dobra je vijest da se nije povećao udio plaža na kojima je more nezadovoljavajuće kakvoće, što nam daje vrijeme za reakciju. Udio plaža s morem izvrsne kakvoće smanjuje se uglavnom u korist plaža dobre kakvoće, što je još uvijek prihvatljiva kategorija, no to nas ne bi smjelo zadovoljiti jer istraživanja pokazuju da je izvrsna kakvoća mora jedan od važnih čimbenika pri odabiru turističke destinacije. Osim toga, čisto more nije samo turistička prednost, nego i pokazatelj zdravlja obalnog ekosustava kojeg smo dužni dugoročno očuvati“, dodaje dr. sc. Jozić.

„Ako želimo spriječiti daljnju degradaciju kakvoće mora, moramo jasnije definirati što za nas znači održivi turizam. Pritom je važno preispitati prati li rast broja turista i nautičke flote odgovarajuća ulaganja u infrastrukturu te ozbiljnije pristupiti očuvanju najvrjednijeg resursa koji imamo, naše obale i mora“, zaključuje dr. sc. Slaven Jozić.

 

Firenca je još jedan talijanski grad koji se u borbi s prekomjernim turizmom okreće održivijim rješenjima

S obzirom na svoju veličinu i urbanu strukturu, Firenca je sa svojih 10,5 milijuna registriranih gostiju godišnje u Italiji najviše izložena pritisku prekomjernog turizma. Gradska uprava na čelu s novom gradonačelnicom Sarom Funaro upravo je donijela plan koji ima za cilj poboljšati kvalitetu života stanovnika Firence i postaviti temelje za model održivog turizma.