Kvaliteta vode za kupanje u Europi i dalje je visoka
Od 936 prijavljenih kupališta u Hrvatskoj u 2022. godini, njih 95,6 % imalo je „izvrsnu“ kvalitetu vode
Prema najnovijem godišnjem izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA) o vodama za kupanje, većina europskih kupališta ispunila je najstrože EU standarde „izvrsne“ kvalitete vode u 2022. godini. U izvještaju se navodi gdje se ovog ljeta mogu pronaći najčistija kupališta u Europi.
Kvaliteta vode u obalnim mjestima, koja čine dvije trećine ukupnih kupališnih mjesta, općenito je bolja od one u rijekama i jezerima. Godine 2022. na čak 88,9 % obalnih kupališta u EU-u voda je bila „izvrsne“ kvalitete, u usporedbi sa 79,3 % kupališta na rijekama i jezerima.
U 2022. godini 95 % voda za kupanje na Cipru, u Austriji, Grčkoj i Hrvatskoj zadovoljilo je standard „izvrsne“ kvalitete vode. Štoviše, na Malti, u Bugarskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Luksemburgu sve ocijenjene vode za kupanje ispunjavale su barem minimalni standard zadovoljavajuće kvalitete.
Od usvajanja Direktive o vodama za kupanje 2006. godine, udio kupališta s „izvrsnom“ kvalitetom vode porastao je i stabilizirao se posljednjih godina, i to između 85-89 % za obalna i 77-81 % za kopnena kupališta. U 2022. 85,7 % svih voda za kupanje u EU-u bilo je „izvrsne“ kvalitete, dok je minimalne standarde kvalitete vode zadovoljilo 95,9 % svih voda za kupanje u EU-u.
„Kupači koji će ovog ljeta tražiti osvježenje na jezerima, rijekama i morskim plažama mogu biti sigurni u najviše standarde kvalitete na kupalištima diljem Europe. Održavanje visokih standarda kvalitete vode za kupanje, uključujući i urbana područja, korisno je za zdravlje i dobrobit građana. Moramo nastaviti s postizanjem ovih visokih standarda sveobuhvatnim pristupom očuvanju našeg najdragocjenijeg resursa. EU se zalaže za rješenja za vodu koja su nam potrebna sada i u budućnosti, uključujući učinkovitost i ponovnu upotrebu vode, integrirani pristup upravljanju vodnim resursima u svim sektorima, smanjenje upotrebe pesticida za 50 %, hranjivih tvari, antimikrobnih sredstava i plastičnog otpada u morima, oceanima i rijekama te obnovu naših rijeka.“ – izjavio je Virginijus Sinkevičius, povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo.
„Ovo je sjajna vijest za sve Europljane koji zahtijevaju da okoliš koji svi dijelimo i uživamo, uključujući naša vrijedna kupališta, bude što čistiji. To pokazuje da se više od 40 godina napornog rada na praćenju i poboljšanju naših obalnih voda, rijeka, jezera i ribnjaka isplatilo, ali također pokazuje da je redovito praćenje kvalitete vode ključno za pozitivan napredak.“ – kazala je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA).
- Udio voda za kupanje klasificiranih kao voda „izvrsne“ kvalitete u 2022. (u državama članicama EU-a, Albaniji i Švicarskoj) © Europska agencija za okoliš (EEA)
Smanjuje se zdravstveni rizik kupanja u kupalištima
Udio voda za kupanje s lošom kvalitetom vode pao je u proteklom desetljeću, i ostaje na istoj razini od 2015. Godine 2022. vode za kupanje s lošom kvalitetom vode činile su 1,5 % (315 kupališta) svih voda za kupanje u EU (1,9 % 2009. godine), što pokazuje da se u Europi polako smanjuje zdravstveni rizik kupanja u kupalištima, iako još uvijek postoji na nekoliko stotina mjesta. 45 kupališta i dalje je ocijenjeno lošima nakon najmanje pet uzastopnih godina mjerenja kvalitete vode, a od toga je devet uspjelo poboljšati kvalitetu do zadovoljavajuće razine u 2022. godini.
Udio kupališta s lošom kvalitetom vode od tri ili više posto zabilježen je u samo dvije zemlje EU-a: u Nizozemskoj (25 kupališta, od kojih je 21 na jezerima ili 3,4 % od ukupnog broja) i Švedskoj (19 kupališta ili 4,1 %).
U Hrvatskoj je 2022. godine samo jedno kupalište imalo „lošu“ kvalitetu vode za kupanje i to na otoku Trešnjevka na zagrebačkom Jarunu.
Kvaliteta vode za kupanje u obalnim vodama općenito je bolja u usporedbi s kopnenim vodama, kako zbog češćeg obnavljanja, tako i zbog većeg kapaciteta samopročišćavanja otvorenih obalnih voda. Štoviše, mnoge kopnene vode za kupanje srednje Europe nalaze se na relativno malim jezerima i ribnjacima, kao i na rijekama s niskim protokom. U usporedbi s obalnim područjima, ove kopnene vode su osjetljivije na kratkotrajna onečišćenja uzrokovana obilnim ljetnim kišama ili sušama, osobito ljeti.
- Pronađite svoje omiljeno kupalište u Hrvatskoj na interaktivnoj karti / Izvor: Europska agencija za okoliš (EEA)
Sve veća važnost urbanih kupališta
Otprilike polovica europskih građana koji žive u malim i velikim gradovima ima pristup urbanim kupalištima, a kupanje u lokalnim rijekama, kanalima ili jezerima sve je više moguće i popularnije. Te vode su označene i nadziru se prema odredbama EU Direktive o vodi za kupanje, koja čuva javno zdravlje i štiti vodeni okoliš.
Oko 70 % kupališta (ukupno 1 274) u velikim europskim gradovima s više od 100 000 stanovnika su obalna i smještena su u gotovo 90 urbanih područja. Nadalje, više od 1 800 kupališta (8 %) nalazi se u gotovo 200 gradova s više od 100 000 stanovnika, a osim što služe za kupanje, one imaju i svoju važnu ulogu kao vrijedni urbani javni prostori. Glavne društveno-ekonomske i ekološke koristi koje proizlaze iz čistih i sigurnih urbanih voda za kupanje u Europi uključuju bolje javno zdravlje, povećane usluge ekosustava i veću rekreacijsku vrijednost uz sveukupno poboljšanje javnog prostora, kao i kvalitete života.
Velika većina europskih kupališta nalazi se u 47 mediteranskih gradova u četiri zemlje: u Grčkoj (37 u sedam gradova), Francuskoj (280 u devet gradova), Italiji (343 u 13 gradova) i Španjolskoj (192 u 18 gradova). Ostala su raspoređena u sedam gradova u Portugalu te po dva grada u Hrvatskoj, Danskoj i Albaniji.
Jedna četvrtina europskih gradskih kupališta nalazi se na jezerima, raspoređenih u više od 100 gradova, dok je samo 39 označenih gradskih kupališta na rijekama. Europski glavni gradovi, uključujući Budimpeštu, Helsinki, Pariz, Rigu, Beč i Vilnius, imaju riječna kupališta. Budimpešta ima dva, Helsinki četiri, Riga, Pariz i Vilnius po tri, a Beč čak 19. Stanovnici nekih europskih gradova imaju kupališta na jezerima i rijekama.
- Europska agencija za okoliš objavila je ažuriranu interaktivnu kartu koja prikazuje kvalitetu vode svakog kupališta. / Izvor: Europska agencija za okoliš (EEA)
Izvještaj Europske agencije za okoliš (EEA) temelji se na praćenju 21 973 prijavljenih kupališta diljem Europe u 2022. godini, a uključuju lokacije u svim državama članicama EU-a te u Albaniji i Švicarskoj. Kvaliteta vode prati se tijekom četiri uzastopne sezone kupanja prije nego što se može smatrati „izvrsnom“, „dobrom“, „dovoljnom“ ili „lošom“.
Uz ovogodišnji izvještaj o vodama za kupanje, Europska agencija za okoliš je također objavila ažuriranu interaktivnu kartu koja prikazuje kvalitetu vode svakog kupališta. Dostupni su i ažurirani izvještaji za sve zemlje, kao i više informacija o provedbi Direktive o vodama za kupanje.
U kontekstu Europskog zelenog plana i Akcijskog plana „Prema nultoj stopi onečišćenja zraka, vode i tla – izgradnja zdravijeg planeta za zdravije ljude”, Europska komisija trenutačno procjenjuje je li Direktiva o vodama za kupanje i dalje prikladna za svrhu zaštite javnog zdravlja i poboljšanja kvalitete vode ili postoji potreba za poboljšanjem postojećih pravila i predlaganje relevantnih ažuriranja koja uključuju nove parametre.
Direktiva o vodama za kupanje jedan je od nekoliko EU zakona koji štite vodu, a dopunjena je Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o standardima kvalitete okoliša, Direktivom o podzemnim vodama, Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji i Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.
S.F. / Ekovjesnik