Više od 21 000 turista platilo ulaz u Veneciju, eksperiment s „ulaznicom“ se nastavlja
Cilj je obeshrabriti masovni turizam i smanjiti broj jednodnevnih posjetitelja kako bi se poboljšala kvaliteta života stanovnika Venecije
Grad Venecija danas je izvijestio kako je zaključen 16. dan primjene tzv. naknade za pristup povijesnoj jezgri. Do 16 sati zabilježeno je ukupno 21 703 uplata – od čega 11 748 u iznosu od pet eura te 9955 po cijeni od 10 eura.
Mjera, koja je u javnosti poznata kao naknada za ulaz u Veneciju („Contributo di Accesso“), dio je pilot-projekta čiji je cilj ublažiti pritisak masovnog jednodnevnog turizma na povijesnu jezgru „Serenissime“ – zaštićenu UNESCO-ovu svjetsku baštinu.
Preko 40 000 posjetitelja koji borave u lokalnim smještajnim objektima i plaćaju boravišnu pristojbu, izuzeti su od ove obveze, kao i 4300 zaposlenika koji rade na području grada. Tijekom subote 3. svibnja 2025. provedeno je 19 213 provjera QR kodova, a sve aktivnosti na terenu koordinira zajednička radna skupina Grada Venecije i tvrtke Vela S.p.A.
Podsjetimo, tijekom prvog karnevalskog vikenda u veljači 2025., Veneciju je posjetilo oko 60 000 turista, među njima i mnogi s prethodnim rezervacijama. Nakon što je u travnju prošle godine uvedena naplata ulaznica za jednodnevne posjetitelje, u travnju 2025. uveden je prošireni sustav naplate ulaza s još višom cijenom i uz povećanje broja dana na koje se naknada odnosi.
- © Comune di Venezia
Ove godine najbrojniji su turisti iz Francuske
U usporedbi s prošlom godinom, ulaznica stoji pet eura za one koji posjet rezerviraju najkasnije četiri dana prije dolaska, dok za one koji to učine tri dana prije dolaska iznosi 10 eura. „Srce sustava“ je višekanalna i višejezična platforma koju je kreirala tvrtka Venice Informatics and Systems (Venis S.p.A.), a rezervacije su moguće putem web aplikacije dostupne na stranici cda.ve.it. Plaćanjem naknade dobiva se QR kod koji se treba pokazati u slučaju kontrole.
„Od početka naplate ulaza u Veneciju, 18. ožujka 2024., do danas izdano je ukupno 282 788 vaučera, a ukupno je naplaćeno dva milijuna eura“, objašnjava gradski vijećnik za proračun Michele Zuin. „Dan s najviše uplata (24 955) bio je petak, 2. svibnja, zatim 3. svibnja (21 703) te subota 19. travnja (20 201) i subota 26. travnja (19 279). Dan s najmanje uplata bio je 29. travnja, kada je plaćeno samo 9675 ulaznica. Želio bih zahvaliti svim zaposlenicima uključenima u organizacijski sustav, kao i građanima i posjetiteljima koji su razumjeli svrhu ovog eksperimentalnog alata za upravljanje dnevnim turističkim tokovima. Također, moram istaknuti kako nisu zabilježene nikakve poteškoće, nepravilnosti ili neugodnosti“, dodao je Zuin.
Što se tiče brojnosti turista prema zemljama dolaska, od 18. travnja najveći posjet ostvarili su Francuzi (14 %), zatim turisti iz SAD-a (11,4 %), Englezi i Nijemci (po 9 %) te Španjolci (8,7 %).
>>> Pročitajte još >>> Arheološki park Pompeji uvodi personalizirane ulaznice i ograničava broj posjetitelja
- © Comune di Venezia
Naplata se nastavlja tijekom svibnja, lipnja i srpnja 2025.
Iako ova eksperimentalna mjera ne može biti konačno rješenje, njome se pokušava ograničiti prekomjerni turizama koji godinama umanjuje kvalitetu života stanovnika Venecije, istiskuje lokalno stanovništvo i degradira kulturno-povijesnu baštinu. Održivi turizam zahtijeva puno više od QR koda – ali i ovo je početak koji, ako se dosljedno provodi, može otvoriti prostor za ozbiljniju transformaciju.
Naknada za pristup povijesnoj jezgri Venecije nastavit će naplaćivati u svibnju (9. i 10., 11. i 16., 17., 18., 23., 24., 25. i 30., 31.), lipnju (1., 2. i 6., 7., 8. i 13., 14., 15. i 20., 21., 22. i 27., 28., 29.) i srpnju (4., 5., 6. i 11., 12., 13. i 18., 19., 20. i 25., 26. i 27.).
>>> Pročitajte još >>> Veliki brodovi za krstarenje više nisu dobrodošli u Nici
Sve veće nezadovoljstvo zbog masovnog turizma
Dok Venecija sa svojim eksperimentalnim načinom naplate ulaska pokušava regulirati masovni jednodnevni turizam, primjeri drugih gradova pokazuju što se događa kad se s problemom predugo oklijeva.
U Barceloni, jednom od simbola prekomjernog turizma u Europi, frustracije lokalnog stanovništva već godinama tinjaju – sve češće prerastajući u otvoreno nezadovoljstvo, proteste pa i neugodne situacije za same posjetitelje. Nedostatak jasnih ograničenja i političke volje da se stane na kraj nekontroliranom iznajmljivanju i komercijalizaciji svakodnevnog života doveo je do sve izraženije netrpeljivosti među građanima.
Venecija, ma koliko njezina mjera bila skromna i simbolična, barem priznaje da problem postoji i da mu se mora pristupiti ozbiljno – u interesu grada, njegovih stanovnika i kulturne baštine.
Stjepan Felber | Ekovjesnik