Postaje li Sredozemno more „more plastike“?

Rekordna koncentracija mikroplastike u Sredozemnom moru

Prema najnovijem izvješću Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), Sredozemno more pretvara se u opasnu plastičnu zamku s rekordnom razinom onečišćenja mikroplastikom, koja ugrožava živote morskih vrsta, ali i zdravlje ljudi. Posljedice uznapredovalog onečišćenja plastikom su mnogobrojne, a skori kraj im se ne nazire ukoliko sve države Sredozemlja ne poduzmu određene mjere i ne počnu djelovati zajedničkim snagama.

Stalan porast plastičnog otpada u Sredozemnom moru

Izvješće WWF-a pod nazivom „Out of the Plastic Trap: Saving the Mediterranean From Plastic Pollution“, objavljeno na Svjetski dan oceana ove godine, ukazalo je na katastrofalne učinke prekomjernog korištenja plastike, lošeg gospodarenja otpadom i masovnog turizma na jedno od najposjećenijih dijelova svijeta.

Prikupljanjem najnovijih podataka i znanstvenih dokaza o korištenju plastike u Europi te mnogih načina na koji ona utječe na morski život, ovo izvješće predstavlja detaljnu mapu hitnih mjera koje institucije, tvrtke i sami građani moraju poduzeti kako bi zaustavili ulaz plastičnog otpada u Sredozemno more.  

„Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlje osjećaju se diljem svijeta te ozbiljno štete i prirodi i ljudskom zdravlju. Povećanje razmjera i razine onečišćenja plastikom ugrozit će globalni ugled Sredozemlja u pogledu turizma i kvalitete morske hrane, ugrožavajući tako budućnost lokalnih zajednica koje ovise o ovim sektorima. Problem plastičnog otpada također je simptom općeg slabljena zdravlja Sredozemnog mora te služi kao poziv na hitno poduzimanje stvarnih mjera njegovog rješavanja“, rekao je John Tanzer, voditelj WWF-ovog Međunarodnog programa za zaštitu mora.

Danas plastika predstavlja 95 posto ukupnog otpada koji pluta Sredozemnim morem i taloži se na njegovim obalama. Većina plastike dospijeva u more iz Turske i Španjolske, a slijede ih Italija, Egipat i Francuska. Posjete turista u navedenim državama svakog ljeta povećavaju količinu otpada u moru za čak 40 posto.

Žrtve plastike su sva bića, pa i ljudi

Veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste, poput morske kornjače i sredozemne medvjedice. No mikroplastika - manji i „lukaviji“ dijelovi plastike, sada je dosegnula rekordnu razinu koncentracije od čak 1,25 milijuna plastičnih komada po kvadratnom kilometru Sredozemnog mora, što je gotovo četiri puta više nego na „otoku plastike“ pronađenom u sjevernom dijelu Tihog oceana. Ulaskom u hranidbeni lanac, ovi fragmenti plastike ugrožavaju sve veći broj životinjskih vrsta, a tako i krajnje potrošače - ljude.

„U Europi se proizvodi ogromna količina plastičnog otpada i većina nakon uporabe završava na odlagalištima i u prirodi, što rezultira milijunima tona iskorištene plastike koja svake godine završava u Sredozemnom moru. Upravo to onečišćenje, u kombinaciji s poluotvorenim Sredozemljem, čini razinu štetne mikroplastike rekordno visokom, povećavajući svakim danom rizik za zdravlje morskih životinja i ljudi“, rekao je Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove inicijative za život Sredozemlja.

„Ne smijemo dopustiti da se Sredozemlje utapa u plastici. Moramo što prije djelovati, i to duž cijelog lanca opskrbe kako bi spasili naše oceane od sveprisutne opasne plastike“, dodao je Di Carlo.

Potrebno je djelovati odmah i zajedno

Prema navedenom izvješću, odgode i rupe u gospodarenju plastičnim otpadom u većini država Sredozemlja su među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja. Svake se godine u Europi (Europom se ovdje smatra EU-28, Norveška i Švicarska) proizvede preko 27 milijuna tona plastičnog otpada. Samo se trećina toga reciklira, a polovica od ukupnog plastičnog otpada u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj završi na odlagalištima. Reciklirana plastika trenutno obuhvaća samo šest posto od ukupne potražnje za plastikom u Europi.

WWF uvjerava vlade, tvrtke i pojedince na nužnost usvajanja niza mjera za smanjenje plastičnog onečišćenja u urbanim, obalnim i morskim sredinama na Sredozemlju, ali i na globalnoj razini. Mjere obuhvaćaju:

  • Usvajanje zakonom vezanog međunarodnog sporazuma o zaustavljanju prakse dotoka plastičnog otpada u mora i oceane, uz podršku snažnih nacionalnih ciljeva za postizanje stopostotnog recikliranja plastičnog otpada i njegove ponovne upotrebe do 2030. godine te državnih zabrana za jednokratno korištenje plastičnih proizvoda kao što su plastične vrećice.
  • Poziv tvrtkama da investiraju u inovacije i dizajn prema učinkovitijoj i održivoj upotrebi plastike.

„Onečišćenje plastikom je preopćenito i presloženo da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Samo zajedničkim djelovanjem možemo osloboditi oceane, rijeke, gradove i naše živote od nepotrebne plastike“, zaključio je Di Carlo.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Simpozij „Voda u urbanom krajobrazu“

Povodom obilježavanja 3. Međunarodnog dana krajobraza Vijeća Europe (20. listopada 2019.), Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH kao nacionalna kontakt točka za provedbu Konvencije o europskim krajobrazima Vijeća Europe organizira Simpozij „Voda u urbanom krajobrazu“. Simpozij se u suradnji s Hrvatskim vodama i Javnom ustanovom Maksimir održava 18. listopada 2019. godine s početkom u 12 sati, u Hrvatskim vodama.

Plastična kriza: Mediteran je preplavljen plastikom

Neuspješno gospodarenje plastičnim otpadom značajno pridonosi rekordnoj razini plastičnog onečišćenja u Sredozemnom moru. Prema novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, takva situacija regionalno gospodarstvo godišnje košta stotine milijuna eura.

Svjetski dan oceana 2018.

Naglasak ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana oceana je na sprječavanju njihovog onečišćenja plastičnim otpadom i poticanju pronalaženja rješenja za njihovo zdravlje.

Uskoro jednak omjer ribe i plastike u Sredozemnom moru!

Iako je Sredozemno more već dugo jedno od najonečišćenijih mora svijeta, ovaj problem bi uskoro mogao postati još veći budući da se omjer ribe i plastike opasno približava izjednačenju, upozorili su europski stručnjaci na nedavno održanoj Regionalnoj konferenciji dionika iz sektora plave ekonomije u organizaciji Unije za Mediteran (UfM) u Napulju

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER