Ekološki prihvatljivo pročišćavanje vode pomoću pijeska i bakterija

Stari pješčani filtri s razvijenom mikroflorom učinkovitije pročišćavaju vodu od novih tehnologija

Stari su pješčani filtri učinkovitiji od novih, pokazuje jedinstvena studija provedena u postrojenju za tretiranje vode u sjevernoj Švedskoj. Razlog leži u činjenici da su stariji filtri imali vremena razviti specifičan ekosustav „gladnih“ bakterija koje pročišćavaju vodu. Voda ne samo da se mehanički prošićava prolaženjem kroz zrna pijeska, već i pomoću znatno manjih pomagača.

Održivi biološki filtri, zvani pješčani procjeđivači, koristili su se za filtriranje pitke vode već 1800-tih godina. Ne sadrže kemikalije, ne proizvode otpad te troše izrazito malo energije. Međutim, tehnologije koje zadovoljavaju moderne zahtjeve za praćenjem, upravljanjem i vermenskom učinkovitošću postale su popularne, a biološko tretiranje vode pomalo je palo u zaborav zbog slabog razumijevanja mehanizma djelovanja.

Novo istraživanje sa Sveučilišta u Lundu u Švedskoj pokazalo je da su stariji filtri ne samo učinkovitiji u očišćenju već da bi se mogli vratiti u velikom stilu uz pomoć nove tehnologije.

Postojanje mikroorganizama unutar pješčanih filtara već je poznato. No, vjerovalo se da pješčani filtri pomažu u reduciranju broja bakterija, što zapravo nije slučaj.

„Pješčana filtracija dovodi do pogodnije promjene u sastavu bakterija. Bakterije nastanjene duboko u pješčanim filtrima mogu ukloniti štetne bakterije, viruse i parazite kao i ostale neugodne tvari. Na primjer, stari su pješčani filtri oduvijek mogli ukloniti neželjenu E. coli, što novi pješčani filtri nisu bili uvijek u mogućnosti“, objašnjava Catherine Paul, znanstvenica na Inženjerstvu vodenih izvora i Primijenjenoj mikrobiologiji na Sveučilištu u Lundu.

Novi pješčani filtri - Ringsjöverket, južna Švedska / Fotografija: Sandy Chan

Ne samo da se stari filtri pokazuju učinkovitijima, već i sam sastav bakterija među različitim filtrima može praviti razliku. Razvoj određenih mikroorganizama ovisi o vrsti izvorno korištenog pijeska također i o „hrani“ koju dobivaju, tj. o vrsti prljavštine koja se nalazi u vodi. Posljedično, bakterijska flora pročišćene pitke vode je odraz bakterija u specifičnom pješčanom filtru kroz koji je ta voda prošla.

Studija sugerira da, slično kao što kvasac djeluje u kruhu od kiselog tijesta, novi pješčani filtri mogu imati koristi od dodanih pješčanih „kvasaca“ napravljenih od bakterija i pijeska iz starijih pješčanih filtara.

„S obzirom da se sve više govori o važnosti crijevne flore za ljudsko zdravlje, tako bismo trebali početi pričati i o „pješčanoj flori“. Ispravna flora drži podalje štetne tvari od pitke vode, što je jako bitno za naše zdravlje. To utječe na bakterijsku floru u našoj vodovodnoj vodi, a trenutno znamo jako malo na koji način to može utjecati na nas“, tvrdi Catherine Paul.

Tehnologija za nadziranje pješčanih procjeđivača, protočna citometrija, omogućuje nam da bolje razumijemo mikroorganizme unutar pješčanih filtara. Poput ostalih tehnologija za pitku vodu, sada smo u mogućnosti započeti s boljim ispunjavanjem određenih uvjeta za pješčane procjeđivače, poput kratkog vremena odaziva i sustava upozorenja, pokazuje studija.

Novo razumijevanje mikrobiologije moglo bi unaprijediti stare metode i, s obzirom da to također može unaprijediti i nove tehnologije, pješčani filtri bi mogli postati održivi dodatak tretiranju pitke vode.

Anamarija Beljan / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Novi zeleni izgled dva trga u centru Budimpešte

Prošlog tjedna započela je obnova dva središnja budimpeštanska trga s ciljem širenja zelenih površina i suvremenog oblikovanja urbanog prostora. Trgovi Vörösmarty i Podmaniczky će nakon velike obnove u rujnu ove godine biti bogatiji za stotinjak novih stabala, sigurniji za bicikliste te svakako ugodniji za građane i brojne turiste.

Prihvaćeni prijedlozi Biljane Borzan za čišću i dostupniju vodu

Čišća i sigurnija pitka voda dostupna svima, to je glavni cilj izmjena EU direktive o pitkoj vodi koje su izglasane u Odboru za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Stupanjem nove direktive na snagu uvest će se novi način mjerenja čistoće vode, proširiti lista kemikalija i spojeva na čiju prisutnost će se testirati i obvezati države članice EU da promoviraju univerzalan pristup pitkoj vodi za sve građane, stoji u priopćenju hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan.

EU uvodi strože testiranje vodovoda i mjere protiv mikroplastike u pitkoj vodi

Znatno se postrožuju maksimalno dozvoljene vrijednosti za cijeli niz onečišćivača i toksina poput olova, bakterija i raznih industrijskih kiselina i spojeva. Nadalje, pružatelji vodovodnih usluga će morati značajno povećati uzorkovanje i broj točaka u vodovodnom sustavu na kojima ispituju kvalitetu vode.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER