Klimatske promjene uništavaju arktičke kukce koji jedu otpad

Biljožderni i parazitni člankonošci preuzimaju primat na Arktiku

Studija pokazuje kako se pod utjecajem toplijih ljeta i jeseni te manjeg broja izmjeničnih smrzavanja i topljenja tijekom zime mijenja broj različitih vrsta kukaca na Arktiku

Usporedbom s hladnijim godinama u prošlosti, sada postoji više biljoždernih i parazitskih člankonožaca te manje detritivora, insekata koji jedu raspadnute organske tvari i tako pridonose ciklusu hranjivih tvari.

Studija objavljena na Royal Society Open Science oslanja se na trenutno najstariju i najopsežniju zbirku arktičkih člankonožaca u svijetu – katalog koji sadrži skoro 600.000 muha, osa, paukova i ostalih kukaca sakupljenih na terenskoj stanici Zackenberg na sjeveroistočnoj obali Grenlanda u vremenskom periodu od 1996. do 2014. godine.

Kukci vladaju Arktikom

Člankonošci čine većinu životinjske biomase tundre, daleko nadmašujući ptice ili sisavce i razvili su brojne prilagodbe za život u ekstremnim hladnoćama. Na primjer, tijekom zime u Zackenbergu, prosječne mjesečne temperature iznose -20°C, a minimalne dnevne temperature obično padaju ispod -30°C.

Neki od kukaca s tog područja su otporni na zaleđivanje, neki proizvode „antifriz“ proteine u svojim stanicama, a ostali se jednostavno desiciraju, odnosno u potpunosti gube vodu te se tako osiguravaju od smrzavanja.

„Vjerujemo da su se ove životinje prilagodile životu u širokom rasponu temperatura i ekstremnih uvjeta“, izjavila je Amanda Koltz, znanstvena suradnica na Sveučilištu Washington u St. Louisu. Odgovori različitih vrsta člankonožaca na sezonske izmjene temperature i dalje variraju. Kako ljeta postaju sve toplija, tako se mijenja i sastav ovih arktičkih člankonožnih zajednica, tvrdi Koltz, koja je pokrenula istraživanje s Toke Høyeom i Nielsom M. Schmidtom sa Sveučilištem Århus u Danskoj.

Nysius groenlandicus je rasprostranjeni predator na Grenlandu i jedna od vrsta čiji se značajniji porast populacije očekuje zbog klimatskih promjena (Photo: Toke Høye)

Uočljive promjene u zajednici

„Dvadeset godina možda nije dovoljno kako bi se zamijetile promjene u mnoštvu dužeživućih vrsti, poput nekih sisavaca, ali to je poprilično mnogo vremena za člankonošce s obzirom na njihov kratki životni vijek“, tvrdi Koltz. „Ipak, činjenica da možemo primijetiti promjene tijekom 20 godina kod nekih životinjskih skupina u tako opsežnoj taksonomskoj kategoriji (Arthropoda – koljeno) je izvanredna.''

Promjene u sastavu zajednice bile su i do pet puta više ekstremne u sušim nego u vlažnim staništima, upućujući na to da dostupnost vode igra važnu ulogu u uspijevanju određenih vrsta kukaca na sve toplijem Arktiku.

Posljedice porasta biljoždernih kukaca

S obzirom na neprestane promjene u međusobnim odnosima vrsta i dinamike u ciklusu hranjivih tvari, Koltz očekuje sve više promjena na razini ekosustava. Na primjer, više biljoždernih kukaca moglo bi značiti veću potrebu za potrošnjom arktičkih biljaka, dok bi smanjenje broja detritivora moglo rezultirati promjenama u dekompoziciji i opskrbljenosti tla hranjivim tvarima.

„Obično ne pridajemo dovoljno pozornosti ovim malim životinjama, ali moglo bi doći do ozbiljnih posljedica uzrokovanih promjenama u njihovom mnoštvu“, izjavila je Koltz.

Anamarija Beljan / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Toplinski val otopio najveći švedski vrh

Južni vrh planine Kebnekaise zbog topljenja leda vjerojatno više nije najviši vrh Švedske, a toplinski val u arktičkom krugu nastavlja pržiti cijelu regiju.

U SAD-u proljetne temperature usred veljače

Jučerašnji je dan na istočnoj obali SAD-a s temperaturama koje su bile neuobičajeno visoke za ovo doba godine više podsjećao na mjesec svibanj nego na veljaču. Temperaturni su rekordi zahvaljujući strujanju toplog i vlažnog zraka iz Meksičkog zaljeva i s Atlantskog oceana zabilježeni od Floride do sjevernog dijela Mainea.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER