Komisija odobrila hrvatski program za potporu energetski intenzivnim poduzećima

Program doprinosi postizanju klimatskih i okolišnih ciljeva EU-a utvrđenih u Europskom zelenom planu.

Temeljem pravila EU-a o državnim potporama Europska komisija odobrila je hrvatski program u vrijednosti od 104 milijuna eura za smanjenje naknade za potrošnju električne energije energetski intenzivnim poduzećima. Cilj je programa ublažiti rizik da zbog te naknade energetski intenzivna poduzeća svoje djelatnosti presele na lokacije izvan Unije s manje ambicioznim klimatskim politikama.

Hrvatska je obavijestila Komisiju da namjerava pokrenuti program za potporu energetski intenzivnim poduzećima u vrijednosti od 104 milijuna eura. Konkretno, tim poduzećima planira se smanjiti naknada za potrošnju električne energije kojom se financira uvođenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj („naknada za obnovljive izvore energije”). Plaćanjem punog iznosa naknade za obnovljive izvore energije povećava se rizik da određena energetski intenzivna poduzeća svoje djelatnosti presele na lokacije izvan EU-a s manje ambicioznim klimatskim politikama, kao i trošak električne energije za energetski intenzivna poduzeća, čime ih se odvraća od elektrifikacije proizvodnih procesa, izvijestila je Europska komisija.

Program će trajati do 31. prosinca 2028. i bit će otvoren poduzećima koja posluju u sektorima navedenima u Prilogu I. Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. Ti su sektori veliki potrošači električne energije i izloženi su međunarodnoj trgovini. Korisnici programa imat će uvjet da troše najmanje 500 MWh godišnje. Smanjenje naknade za obnovljive izvore energije u okviru programa iznosit će najviše 75 % i ovisit će o potrošnji korisnika – što je veća potrošnja električne energije, to je veće i smanjenje. Nakon primjene smanjenja naknada ne smije biti niža od 0,5 EUR/MWh.

Korisnici će morati provesti energetski pregled i određena ulaganja u energetsku učinkovitost, ulagati u projekte koji dovode do znatnog smanjenja njihovih emisija stakleničkih plinova ili najmanje 60 % svoje potrošnje pokriti električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Hrvatska je izradila i prijelazni plan za postupno ukidanje smanjenja naknade za obnovljive izvore energije za energetski intenzivna poduzeća koja su 2020. ili 2021. plaćala smanjene naknade za obnovljive izvore energije, ali ne ispunjavaju uvjete novog programa. Komisija je dotičnu mjeru ocijenila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama te utvrdila da program olakšava razvoj određenih gospodarskih djelatnosti koje u postupcima proizvodnje troše znatne količine električne energije i naročito su izložene međunarodnom tržišnom natjecanju. Također, utvrđeno je da je mjera nužna i primjerena za doprinos postizanju ciljeva Europskog zelenog plana.

„Ovaj program u vrijednosti od 104 milijuna eura Hrvatskoj omogućuje da ublaži rizik da energetski intenzivna poduzeća presele svoje djelatnosti na lokacije izvan EU-a s manje ambicioznim klimatskim politikama. S druge strane, zadržavaju se poticaji za elektrifikaciju i dekarbonizaciju hrvatske industrije, što je u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana.“ – izjavila je izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager, nadležna za politiku tržišnog natjecanja.

U Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. navodi se kako će Komisija ocijeniti spojivost mjera zaštite okoliša, uključujući zaštitu klime, i mjera potpore za energiju koje podliježu obvezi prijave u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a. Te se smjernice primjenjuju od siječnja 2022. i njima se stvara fleksibilan i svrsishodan okvir kako bi se državama članicama pomoglo da pruže potrebnu potporu za postizanje ciljeva zelenog plana na ciljan i troškovno učinkovit način. One uključuju usklađivanje s važnim ciljevima i ciljnim vrijednostima EU-a utvrđenima u europskom zelenom planu i drugim nedavnim regulatornim promjenama u području energetike i okoliša te se njima uzima u obzir sve veća važnost zaštite klime. Sadržavaju odjeljke o mjerama energetske učinkovitosti, potporama za uklanjanje emisija stakleničkih plinova, čistoj mobilnosti, infrastrukturi, kružnom gospodarstvu, smanjenju onečišćenja, zaštiti i obnovi bioraznolikosti te mjerama za sigurnost opskrbe energijom i potporu velikim potrošačima energije smanjenjem naknada za električnu energiju, pod određenim uvjetima.

Podsjetimo, komunikacijom o europskom zelenom planu iz 2019. Komisija je povećala svoje klimatske ambicije i postavila cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Od srpnja 2021. na snazi je Europski zakon o klimi, kojim je utvrđen cilj klimatske neutralnosti do 2050. i uveden prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. Taj akt služi kao temelj za zakonodavne prijedloge u okviru paketa „Spremni za 55 %” koje je Komisija predstavila 14. srpnja 2021.

Europska komisija / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Energetske zajednice i perspektiva njihovog razvoja u Hrvatskoj u fokusu „Dobre energije“

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u partnerstvu s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj 25. travnja 2024. u prostoru Wespa Spaces (Radnička 50) u Zagrebu organizira konferenciju „Dobra energija“. U fokusu četvrtog izdanja ovog ZEZ-ovog redovnog događanja posvećenog građanskoj energiji su energetske zajednice i perspektiva njihovog razvoja u Hrvatskoj.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER