Muhe imaju sposobnost otkrivanja izvora i kretanja mirisa

Istraživači smatraju kako bi ovo otkriće moglo naći primjenu u poljoprivredi i javnom zdravstvu

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Yale otkrio je da muhe mogu nanjušiti kretanje mirisa i koristiti ga za navigaciju

Opstanak svih životinja i kukaca, od vukova do pčela, ovisi o njihovoj sposobnosti da pronađu izvor mirisa, što je posebno izazovno kada im vjetar rasprši i prikrije njihov izvor. Prijašnja istraživanja već su pokazala da se životinje i kukci kreću zahvaljujući osjetu njuha te praćenjem intenziteta mirisa, i to u smjeru suprotnom od vjetra. Međutim, praćenje smjera vjetra može ih odvesti na krivi put – primjerice, kad vjetar raspršuje dim koji izlazi iz dimnjaka njegov trag ne vodi izravno natrag do izvora.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Yale, predvođen Thierryjem Emonetom i Damonom Clarkom, istraživao je imaju li muhe neku drugu sposobnost i mogu li detektirati kretanje mirisa, neovisno o vjetru. Za potrebe istraživanja, udružili su svoju stručnost u olfaktornoj navigaciji i detekciji pokreta kako bi osmislili eksperimente kojima su otkrili da muhe mogu osjetiti smjer kretanja mirisa, a ne samo smjer vjetra. Do otkrića su došli genetskim modificiranjem ticala muha, koje im služe kao organi mirisa, kako bi detektirale svjetlost. Zatim su projiciranjem svjetla stvorili fiktivne mirise i promatrali kako muhe reagiraju na njih u uvjetima bez vjetra i s vjetrom. Otkrili su da su ticala muha „surađivala“ kako bi prepoznala smjer kretanja mirisa, omogućujući muhama da prilagode svoj smjer kretanja.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature, a istraživači smatraju kako bi njihovo otkriće moglo naći primjenu u poljoprivredi (primjerice, u otkrivanju načina kako pčele pronalaze cvijeće) i javnom zdravstvu (otkrivanjem načina kako komarci pronalaze ljude), ali i razvoju robota koji mogu otkriti razne opasnosti u okolišu kao što su mine.

Projekt je omogućio zajednički laboratorijski prostor na Institutu za kvantitativnu biologiju, gdje je Nirag Kadakia, postdoktorand u laboratoriju Emonet, kombinirao dva odvojena eksperimenta: sustav za vizualizaciju načina na koji se muhe kreću, koji je razvio Mahmut Demir u laboratoriju Emonet, i sustav projektora za optičke podražaje muha, koji je pak razvio Brian DeAngelis u laboratoriju Clark.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Novi računalni model otkriva nevidljivi život najveće morske kornjače na svijetu

Što se događa s najvećom morskom kornjačom na svijetu tijekom 15 do 20 godina koje provede daleko od obale, izvan pogleda znanstvenika? Upravo na to pitanje odgovara novo istraživanje znanstvenice Instituta Ruđer Bošković (IRB)  dr. sc. Nine Marn i međunarodnog tima suradnika iz Australije i SAD-a.

Istraživači s Yalea razvili su novu vrstu amorfnog metala

Istraživači s Yalea razvili su novu vrstu amorfnog metala (metalnog stakla ili amorfne metalne legure) smanjenjem broja jezgara pri procesu kristalizacije čestica materijala nanodimenzija. Dobiveni materijal zadovoljavajućih je svojstava, a istraživači mu prognoziraju široku primjenu. 

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER