U Beču se podvodno bilje nakon košnje prerađuje u prirodni kompost

Dosadašnji rekord postavljen je 2018. godine kada je iz Dunava izvučeno više od 3.300 tona podvodnog raslinja

Nakon košnje podvodno raslinje iz Dunava odvozi se u gradsku kompostanu gdje se prerađuje u kompost koji se zatim prodaje na bečkim odlagalištima otpada.

Još od 2013. godine u glavnom gradu Austrije kosi se podvodno bilje u Dunavu, odnosno rukavcu Stari Dunav koji predstavlja popularnu rekreacijsku oazu za vožnju čamcem, jedrenje, veslanje i kupanje. Održavanje podvodne vegetacije građanima omogućuje neometano uživanje u tim aktivnostima. Od 2018. godine u pravilu se kosi od ožujka do listopada, a tijekom sezone za to je zaduženo 25 motornih plovila, među kojima je 15 amfibija te različiti brodovi za sakupljanje pokošenog raslinja. Po potrebi se kose i drugi dijelovi Dunava u Beču.

Košnja se provodi u ograđenim dijelovima veličine između pet i jedanaest hektara na dubini od 2,5 metra jer biljke koje se odrežu pri samom korijenu sporije rastu. Ograđivanjem se želi spriječiti da struja raznese pokošeno bilje jer je njezino sakupljanje onda mnogo kompliciranije i duže traje. Nakon košnje sakupljene biljke odvoze se u gradsku kompostanu Lobau gdje se prerađuju u prirodni kompost. Proizvedeni kompost građani već godinama mogu kupiti na bečkim odlagalištima otpada po pristupačnim cijenama od četiri eura za vreću od 18 litara i šest eura za vreću od 40 litara.

  • Podvodno bilje kosi se na dubini od 2,5 metra © PID / Christian Fürthner

Brodovi koji vrše košnju opremljeni su posebnim GPS sustavom, kompjuterima i programima kako bi što bolje pokosili određenu površinu. Osim amfibija od 2018. i ronioci kose bilje srpovima na područjima koja nisu dostupna brodovima. Uz košnju se istovremeno provode i istraživanja koja služe za izradu digitalnih planova košnje. Gradske službe također rade na izradi trajnih rješenja kako bi se u budućnosti smanjila potreba za košnjom. Na jednom ograđenom dijelu Dunava sadi se niska vrsta bilja koja bi s vremenom trebala zamijeniti postojeće visoke vrste.

Protekle godine iz vode je izvučeno oko 1.900 tona podvodnih biljki, što je nešto manje nego prijašnjih godina. Količina podvodnog raslinja u Dunavu posljednjih se godina znatno povećala. Razlog tomu iznimno su visoke temperature koje potiču brži i snažniji rast vegetacije. Dosadašnji rekord postavljen je 2018. godine kada je izvučeno više od 3.300 tona, dok su još 2013. pokošene 72 tone. Nastavkom košnje i ove godine Grad Beč ponovno će osigurati odličnu kvalitetu vode za kupanje i druge aktivnosti.

EurocommPR / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Paris 2024: Čarobno okruženje za još čarobnije otvorenje Olimpijskih igara

Prvi put u povijesti Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, svečanost otvorenja neće se održati na stadionu, već u središtu grada domaćina - na ponovno čistoj rijeci čija bi kvaliteta vode trebala omogućiti kupanje, ali i održavanje pojedinih plivačkih natjecanja na Ljetnim olimpijskim igrama #Paris2024.

U Beču se kosi i pod vodom

Košnja vodenih površina u Beču u punom je zamahu. Sve su bečke prirodne vodene površine ove godine pokošene već dva puta te je izvučeno preko 1.000 tona podvodnog bilja ili makrofita.

Uz izgradnju tunela bečkog metroa gradi se i novi sustav prikupljanja podzemnih voda

Kako bi se novi tuneli linija U2 i U5 bečke podzemne željeznice mogli sigurno izgraditi na području budućeg čvorišta stanice Rathaus (Gradska vijećnica), potrebno je preusmjeriti podzemne vode koje se nalaze na dubini od oko 20 metara. Bečki javni prijevoznik Wiener Linien stoga gradi sustav kojim će se prikupljene podzemne vode ispuštati izravno u Dunavski kanal.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER