Žedni grad | Znaju se dobitnici nagrada za pjesme na temu pitke vode

Ako bez poezije nema grada, pitka voda koja je gradu preduvjet, nešto je više na listi prioriteta

U petak 3. prosinca 2021. u 18 sati u knjižnici Goethe-Instituta Kroatien bit će predstavljeni dobitnici nagrada za pjesmu na temu pitke vode, održanom u sklopu projekta „Žedni grad“. Predstavljanju će nazočiti članovi žirija i Saša Šimpraga kao autor programa Žedni grad, a događanje će se moći pratiti na Facebook stranici Goethe-Instituta, kao i putem platforme Zoom.

U okviru višegodišnjeg programskog naglaska na pitanja ekologije i održivosti, Goethe-Institut Kroatien 2020. godine započeo je projekt Žedni grad, kojim se nastavlja na regionalnu inicijativu njemačkog kulturnog instituta za istraživanje društvenog i umjetničkog dosega (novih) oblika demokratskog i kolaborativnog upravljanja zajedničkim dobrima (commons). Fokus projekta su urbane (mikro) teme koje čine dio šire priče okolišnih i održivih politika.

 

Na natječaj u sklopu projekta Žedni grad koji se provodi u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD, pristigle su 72 pjesme autora i autorica iz nekoliko zemalja, a večerašnje predstavljanje dobitnica i dobitnika nagrada za pjesmu na temu pitke vode možete pratiti putem Facebook stranice Goethe-Instituta Kroatien, kao i putem platforme Zoom.

Trg pet bunara u Zadru © Bojan Bogdanić | Žedni grad

Žiri u sastavu: Magdalena Došen (Berlin), Aleksandar Hut Kono (London) i Martina Vidaić (Zagreb) nagradio je i pohvalio sljedeće pjesme te autorice i autore:

1. nagrada: Tijana Rakočević (Podgorica) za pjesmu „One dolaze da nas preplave“

Pjesma „One dolaze da nas preplave“ moćna je oda vodi. Misao da će voda nadživjeti čovjeka, izrečena već u prvom stihu, suvereno se, kroz dojmljive pjesničke slike, razvija do zadnjeg, jednako snažnog stiha. Tako postavljena teza oslobađa vodu kolonizatorske ljudske perspektive i uzdiže je u nešto drevno, praiskonsko, mnogo snažnije i važnije od čovjeka, čime se čovjeka suptilno, ali ne manje snažno, ekološki upozorava.

Tijana Rakočević je rođena 23. lipnja 1994. godine u Podgorici (Crna Gora). Doktorantkinja je na Filološkom fakultetu u Nikšiću, Odsjek za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti te stipendistkinja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti za 2016/17. godinu. Bavi se znanstvenim radom. Objavila je jednu knjigu poezije („Sve blistavi kvanti“), a njeni radovi – eseji, prikazi, pjesme i priče, prevedene na nekoliko svjetskih jezika ili u originalu – mogu se naći u regionalnoj književnoj periodici. Članica je uredništva časopisa za književnost i kulturu „Fokalizator“ iz Crne Gore. Bila je suradnica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica, a trenutno je zaposlena u Vladi Crne Gore. Dobitnica je prve nagrade na natječaju za najbolju kratku priču u Crnoj Gori za 2019. godinu, u organizaciji Podgorica art festivala, a autorica je najbolje bihorske priče (2020.), najbolje queer priče (2021.) i Nagrade Ministarstva kulture za najbolju kratku priču prijavljenu za IPA projekat HAMLET (Interreg IPA prekogranični program saradnje Italija ‒ Albanija ‒ Crna Gora). Članica je Crnogorskog PEN centra.

2. nagrada: Denis Peričić (Varaždin) za pjesmu „O...“

Pjesma „O...“ svojim snažnim i zaigranim jezikom nalikuje prirodi same vode. Jezik je to koji teče, huči, pjeni se i klokoće, a voda u njemu nerijetko završava u riječima u kojima je ne biste očekivali, uvijek savršeno prilagođena obliku kao što je u stvarnosti prilagođena predmetima u koje je ulijevamo. Voda je to koja, čini se kroz pjesmu, ide na sve strane, kako voda već čini, ali naposljetku, srećom, završava u ljubavi.

Denis Peričić je rođen 1968. godine u Varaždinu. Diplomirao je kroatistiku i južnoslavenske filologije, a magistrirao znanost o književnosti. Radio je u medijskom sektoru, a 2012. stekao je status samostalnog umjetnika – profesionalnoga književnika. U posljednjih 26 godina objavio je pet romana, pet zbirki priča, sedam zbirki pjesama, tri knjige drama, tri književnopovijesne i tri publicističke knjige te jednu zbirku eseja i kolumni, a s likovnim umjetnicima supotpisuje po jednu slikovnicu i grafičko-pjesničku mapu. Priredio je pet antologija, a djeluje i kao urednik, lektor i prevoditelj. Radovi su mu prevedeni na sedam jezika te uvršteni u 20-ak antologija. Višestruko je nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je DHK i HZSU.

3. nagrada: Darko Brkulj (Makarska, Švedska) za pjesmu „Rekli samo na kavu“

Pjesma „Rekli smo na kavu...“ lijep je primjer narativne poezije, u nas poznate pod nazivom „stvarnosna“. U čistim, jasnim slikama donosi se naizgled obična, svakodnevna situacija prijateljskog susreta, koja postupno izrasta u precizan prikaz manjkavosti našeg doba, u kojem je jedan običan odlazak na kavu postao luksuz. U završnom obratu pojavljuje se, kao misao na mogućnost drugačijeg vremena, njeno veličanstvo voda.

Darko Brkulj rođen je 1977. godine u Makarskoj gdje je završio osnovnu i srednju školu, a u Zagrebu 2003. godine završava Grafički fakultet. U sklopu natječaja „Naraštaj X“ Studentskog centra u Zagrebu 2001. godine objavljena mu je zbirka poezije „Jesenjin u Trnju“. Od 2005. do 2019. radi kao grafički urednik Makarske Kronike, a u Makarskoj više godina organizira prvomajske pjesničke večeri na temu radničke poezije te vodi blog na kojem objavljuje svoju i poeziju lokalnih pjesnika. 2012. godine s pjesmom „London 2012“ osvaja treće mjesto na natječaju „Ako zanoćim uz more“ knjižnice u Solinu. Iste godine izlazi mu druga zbirka poezije „Kolumbo u ostavi“. 2019. godine seli u Göteborg (Švedska) gdje trenutno radi, živi te piše poeziju na hrvatskom i švedskom jeziku.

Forum u Zadru © Bojan Bogdanić | Žedni grad

Uz nagrađene, žiri je pohvalio i sljedeće autore i autorice:

  • Sofija Lalić za pjesmu „Na čaju kod Ludwiga“
  • Želimir Periš za pjesmu „Nestlelegija i kokakolbalada“
  • Ana Vulić za pjesmu „Poplava“
  • Branka Maravić za pjesmu „Voda za dar“
  • Katarina Miletić za pjesmu „Špina“
  • Ana Budimir za pjesmu „Pod Zemljom“
  • Vesna Fabijanov za pjesmu „Reklama za običnu vodu“

Od pohvaljenih pjesama žiri je dodatno istaknuo pjesmu trinaestogodišnje autorice Sofije Lalić „Na čaju kod Ludwiga“.

>>> Pročitajte još >>> Ima li vode u Zadru? >>> O problemu dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru

 

Doživljaj zadarskog Trga pet bunara potpuniji je i daleko ljepši uz žubor vode © Ekovjesnik 

Projekt Žedni grad za cilj ima podizanje vidljivosti teme i unaprijeđenje komunalnog, javnozdravstvenog i civilizacijskog standarda kroz uvođenje nove mreže punktova za besplatnu pitku vodu za grad Zadar. Glavni uvjet natječaja bio je da se u pjesmi, posredno ili neposredno, spominje ili referira na pitku vodu.

Projekt je dio kampanje i peticije građana za popravak neispravnih povijesnih špina te uspostavu nove mreže punktova s besplatnom pitkom vodom u Zadru. Osnova premisa projekta Žedni grad je da pristup besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te je dio zadarske urbane tradicije. Pritom na vodu gledamo kao na javno dobro i ljudsko pravo. Postavljanje punktova za besplatnu pitku vodu potiče i Europska komisija od 2018. godine kroz preporuku zemljama članicama u kontekstu javnozdrasvtvenih razloga i sve većih vrućina uvjetovanih klimatskim promjenama, ali i konkrenog doprinosa smanjenju upotrebe plastične ambalaže.

 

Na zadarskoj Rivi je 21. listopada 2021. predstavljena privremena umjetnička instalacija u javnom prostoru ŽEDNI NA RIVI, autora PIN studio (arhitektura) i Marko Golub (crteži). © Marko Golub

Idejni autor projekta i autor programa koji se provodi u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD je Saša Šimpraga. Na projektu sudjeluju: Gradska knjižnica Zadar, Društvo arhitekata Zadra, udruga EKO–Zadar, PIN studio, umjetnik i kustos Marko Golub, povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Pavao Pavuša Vežić te berlinski studio ConstructLab. Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za likovne umjetnosti Goethe-Instituta. Projekt posvećen Zadru nastavak je projekta iz 2020., koji je bio posvećen zagrebačkom Manduševcu.

 

  • Ekovjesnik | Naslovna fotografija: © Bojan Bogdanić | Goethe-Institut Kroatien

 

>>> Pročitajte još >>> ŽEDNI GRAD | ZADAR

VEZANE VIJESTI

Beč je dobio svoj stoti park!

Više zelenila i hlada te prostora za rekreaciju i provođenje slobodnog vremena u 22. bečkom okrugu Donaustadt. Otvoren je stoti bečki park koji se prostire na površini od tri hektara, a prilikom njegovog uređenja realizirane su ideje, prijedlozi i želje više od 400 građana i građanki austrijskog glavnog grada.

ŽEDNI GRAD | ZADAR: Natječaj za pjesmu na temu pitke vode

U želji da novim pogledima doprinese reinterpretaciji teme pitke vode u javnom prostoru te predstavi zanimljive poetske glasove, Goethe-Institut Kroatien u sklopu projekta Žedni grad otvara međunarodni natječaj za pjesmu na temu pitke vode.

ŽEDNI GRAD | ZADAR

U okviru višegodišnjeg programskog naglaska na pitanja ekologije i održivosti, Goethe-Institut Kroatien 2020. godine započeo je projekt Žedni grad, kojim se nastavlja na regionalnu inicijativu njemačkog kulturnog instituta za istraživanje društvenog i umjetničkog dosega (novih) oblika demokratskog i kolaborativnog upravljanja zajedničkim dobrima (commons). Fokus projekta su urbane (mikro) teme koje čine dio šire priče okolišnih i održivih politika.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER