Bakterije iz kravljeg želuca kao rješenje u borbi protiv plastičnog otpada

Novo rješenje za ekološki prihvatljiv način recikliranja plastike?

Novo istraživanje tima znanstvenika iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u ambalaži, tekstilu ili plastičnim vrećicama.

U Europi nastaje sve više plastičnog otpada te se procjenjuje kako u okolišu i oceanima ima gotovo 26 milijuna tona otpada. Od toga oko 15 % čini poliester. Podizanje svijesti o ovom problemu i zabrana plastike za jednokratnu upotrebu pridonose njegovom sprječavanju tako što potiču na recikliranje i ponovnu upotrebu plastike. No, mnoga rješenja koja se pritom obično koriste zahtijevaju potrošnju velike količine energije, ne mogu razgraditi plastiku i nisu održiva jer se rabe otrovne kemikalije.

Novo istraživanje tima znanstvenika iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju (ACIB) i s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU (Universität für Bodenkultur Wien - BOKU) pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u tekstilu, ambalaži ili plastičnim vrećicama.

  • Znanstvenica iz bečkog tima Doris Ribitsch istražuje novo rješenje za razgradnju plastike © www.Fischer-Media.at

Plastika predstavlja materijal koji se vrlo teško razgrađuje na manje čestice. Znanstvenica iz ovog tima Doris Ribitsch istaknula je da struktura plastike u velikoj mjeri nalikuje strukturi prirodnih poliestera poput kutina, jedne od glavnih komponenti biljne stanice. Kutin se može naći u kompostu gdje ga razgrađuju prirodni enzimi. Budući da prehrana krava uključuje prirodne poliestere koji se razgrađuju i probavljaju u dijelu kravljeg želuca koji se naziva burag, bečki su znanstvenici počeli pomnije analizirati probavne sokove u buragu koje su dobili iz jedne austrijske klaonice. Došli su do zaključka da se u buragu nalazi velika zajednica mikroba koja je odgovorna za probavu hrane, stoga su pretpostavili da bi se ona mogla koristiti i za hidrolizu određenih vrsta plastike.  

Pritom su analizirali tri vrste poliestera: sintetički polimer poznat kao PET koji se uglavnom koristi za ambalaže i tekstil, biorazgradivi kopolimer PBAT koji se koristi za plastične vrećice te materijal proizveden na biološkoj osnovi od obnovljivih sirovina. Istraživanje tima znanstvenika u Beču pokazalo je da se u laboratorijskim uvjetima sve tri vrste mogu učinkovito razgraditi mikroorganizmima koji se nalaze u želucu krave.

Bečka znanstvenica Doris Ribitsch naglasila je da je potrebno nastaviti istraživati zajednice mikroba te djelovanje i specifičnost njihovih enzima, a ovo rješenje moglo bi predstavljati nov i ekološki prihvatljiv način recikliranja plastike.

Rad je nedavno objavljen u prestižnom časopisu Frontiers in Bioengineering and Biotechnology (Together Is Better: The Rumen Microbial Community as Biological Toolbox for Degradation of Synthetic Polyesters).

EurocommPR / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

„Biorazgradive“ vrećice u tlu i moru traju barem tri godine

Prednosti biorazgradivih vrećica, koje su preplavile i naše trgovine, trebale bi biti u njihovoj brzoj razgradnji i kratkom zadržavanju u okolišu. Međutim, nova studija istraživača sa Sveučilišta u Plymouthu otkriva da to baš i nije tako. „Biorazgradive“ vrećice se unatoč našim očekivanjima i tvrdnjama proizvođača i nakon „razgradnje“ ipak još neko vrijeme mogu koristiti za kupovinu!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER