EU u okviru ZPP-a pruža potporu klimatski neprihvatljivim praksama

Polovica financijskih sredstava EU-a predviđenih za klimu troši se u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), ali se emisije iz poljoprivrede ne smanjuju!

Financijska sredstva koja je EU izdvojio za poljoprivredu nisu dovela do pozitivnih promjena u pogledu klimatske prihvatljivosti poljoprivrede, navodi se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda.

Financijska sredstva EU-a izdvojena za djelovanje u području klime nisu doprinijela smanjenju emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede, navodi se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda (European Court of Auditors - ECA). Iako je više od četvrtine svih rashoda EU-a u području poljoprivrede za razdoblje 2014.–2020., u ukupnom iznosu većem od 100 milijardi eura, bilo namijenjeno za odgovor na klimatske promjene, emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede nisu zabilježile pad od 2010. godine.

Razlog leži u tome što većina mjera za koje se pruža potpora u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ima nizak potencijal za ublažavanje klimatskih promjena, a ZPP-om se ne potiče primjena djelotvornih klimatski prihvatljivih praksi, tumači Europski revizorski sud.

„EU ima ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena u poljoprivrednom sektoru jer postavlja standarde u području okoliša i sufinancira većinu rashoda država članica za poljoprivredu”, izjavio je Viorel Ștefan, član Europskog revizorskog suda zadužen za ovo izvješće. „Sud očekuje da će njegovi zaključci biti korisni u kontekstu cilja EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan. Nova zajednička poljoprivredna politika trebala bi biti više usmjerena na smanjenje poljoprivrednih emisija te bi trebala biti odgovornija i transparentnija u pogledu doprinosa koji pruža ublažavanju klimatskih promjena”.

Kako se navodi u priopćenju, revizori su ispitali je li se u okviru ZPP-a u razdoblju 2014. – 2020. pružala potpora praksama ublažavanja klimatskih promjena koje imaju potencijala za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz tri glavna izvora: uzgoja stoke, upotrebe kemijskih gnojiva i stajskog gnoja te upotrebe zemljišta (zemljišta pod usjevima i travnjaka). Također, analizirali su je li se u okviru ZPP-a u razdoblju od 2014.–2020. na bolji način poticala primjena djelotvornih praksi ublažavanja nego u razdoblju 2007.–2013.

Stočne emisije čine otprilike polovicu emisija iz poljoprivrede

Nažalost, razina emisija uzgoja stoke nije se smanjila od 2010. godine. Te su emisije izravno povezane s veličinom stada stoke, a dvije trećine tih emisija proizlaze iz uzgoja goveda. Udio emisija koje se mogu pripisati uzgoju stoke još je i veći ako se uzmu u obzir emisije iz proizvodnje hrane za životinje (uključujući uvoz). Revizorski sud upozorava kako se ZPP-om ne nastoji ograničiti broj grla stoke niti se pružaju poticaji za njegovo smanjenje.

U tržišne mjere u okviru ZPP-a ubraja se promicanje proizvoda životinjskog podrijetla, čija potrošnja nije zabilježila smanjenje od 2014. godine. Time se doprinosi proizvodnji emisija stakleničkih plinova, a ne njihovu smanjenju.

Nadalje, emisije iz kemijskih gnojiva i stajskog gnoja, koje čine gotovo trećinu poljoprivrednih emisija, zabilježile su porast u razdoblju 2010.–2018. Iako se u okviru ZPP-a pruža potpora praksama koje mogu dovesti do smanjene upotrebe gnojiva, kao što su ekološki uzgoj i uzgoj mahunastog povrća u zrnu, revizori su utvrdili da učinak tih praksi na emisije stakleničkih plinova nije jasan. S druge strane, nedovoljno se financiraju prakse koje su dokazano djelotvornije, kao što su metode precizne poljoprivrede kojima se primjena gnojiva usklađuje s potrebama usjeva.

>>> Pročitajte još >>> Europarlamentarci za zeleniju, pravedniju i otporniju poljoprivrednu politiku

  • Prema tvrdnjama znanstvenika, kad bi barem 10 % površine svake farme u Europi bilo prirodno stanište poput živice, cvjetne trake ili bare, priroda bi se mogla obnoviti. / Foto: Pixabay

Načelo „onečišćivač plaća” ne primjenjuje se na emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede

U okviru ZPP-a potpora se pruža praksama koje nisu klimatski prihvatljive, primjerice na način da se potpora isplaćuje poljoprivrednicima koji obrađuju isušena tresetišta, koja čine manje od 2 % poljoprivrednog zemljišta EU-a, ali koja su odgovorna za ispuštanje 20 % stakleničkih plinova uzrokovanih poljoprivredom u EU-u. Financijska sredstva za ruralni razvoj mogla su se upotrijebiti za obnovu tresetišta, ali se takva praksa nije često primjenjivala.

Potpora koja se u okviru ZPP-a isplaćuje za mjere usmjerene na sekvestraciju ugljika, kao što su pošumljavanje i prenamjena obradivog zemljišta u travnjake, nije zabilježila povećanje u odnosu na razdoblje od 2007.–2013. Također. zakonodavstvom EU-a trenutno nije predviđeno da se načelo „onečišćivač plaća” primjenjuje na emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede.

Na koncu, u priopćenju se ističe da je unatoč većim ambicijama EU-a u području klime došlo do tek manjih izmjena u višestrukoj sukladnosti i mjerama ruralnog razvoja u odnosu na prethodno razdoblje. Iako je program ekologizacije trebao poboljšati uspješnost ZPP-a u pogledu okoliša, njime se poljoprivrednici nisu poticali na primjenu djelotvornih klimatski prihvatljivih mjera, a njegov je učinak na klimu bio tek neznatan.

Podsjetimo, proizvodnja hrane odgovorna je za 26 % globalnih emisija stakleničkih plinova, a poljoprivreda, posebno sektor stočarstva, odgovorna je za većinu tih emisija. Trenutačno su na razini EU-a u tijeku pregovori o zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje 2021.–2027., koja će raspolagati proračunom od otprilike 387 milijardi eura. Nakon što se postigne dogovor o novim pravilima, države članice provodit će ih u sklopu svojih „strateških planova u okviru ZPP-a” koji su osmišljeni na nacionalnoj razini i čiju provedbu prati Europska komisija. U skladu s važećim pravilima svaka država članica odlučuje hoće li njezin poljoprivredni sektor doprinositi smanjenju poljoprivrednih emisija.

  • Financijska sredstva koja je EU izdvojio za poljoprivredu nisu dovela do pozitivnih promjena u pogledu klimatske prihvatljivosti poljoprivrede, navodi se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda. / Foto: European Court of Auditors - ECA

Tematsko izvješće br. 16/2021 „Zajednička poljoprivredna politika i klima: polovica financijskih sredstava EU-a predviđenih za klimu troši se u okviru ZPP-a, ali se emisije iz poljoprivrede ne smanjuju”, dostupno je na internetskim stranicama Europskog revizorskog suda.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Europljani snažno podupiru znanost i tehnologiju

U četvrtak 23. rujna objavljeni su rezultati istraživanja Eurobarometra o „znanju i stavovima europskih građana o znanosti i tehnologiji” koji pokazuju da čak devet od 10 građana EU-a ili 86 % smatra da je ukupni utjecaj znanosti i tehnologije pozitivan, priopćila je Europska komisija.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER