Poljoprivredne potpore u EU—u nagrađuju moćne zagađivače

28,2 % svih izravnih plaćanja poljoprivrednicima koristi samo 2,2 % poljoprivrednih gospodarstava

Nova studija pokazuje da Zajednička poljoprivredna politika EU nepravedno pogoduje poljoprivrednicima iz bogatijih regija, velikim zagađivačima i onima s najvećim poljoprivrednim gospodarstvima.

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije u sljedećih sedam godina ima sjajan potencijal za doprinos održivom razvoju, ali potrebne su promjene koje će pokrenuti taj potencijal. Trenutno ogromna potrošnja ZPP-a ne ide gdje je najpotrebnije, a daleko je više podrške potrebno okolišnim i klimatskim praksama. Poljoprivredni stručnjaci i nevladine organizacije odavno upozoravaju da više od jedne trećine proračuna EU-a troši neučinkovito i zapravo djeluje protiv Europskog zelenog plana.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) vodeća je politika poljoprivrede i najveća pojedinačna proračunska stavka u Europskoj uniji (EU), a poljoprivreda je presudna za postizanje ciljeva održivog razvoja, ali doprinos ZPP-a tome je neizvjestan.

Znanstveni rad Murrayja Scowna i suradnika na temelju analize velike količine podataka opravdava ovu kritiku, potvrđujući još jednom brojna znanstvena istraživanja. Ovaj novi znanstveni rad jasno pokazuje pristranost i nepravednost isplata u korist poljoprivrednika iz bogatijih regija, velikih zagađivača i onih s najvećim poljoprivrednim gospodarstvima. Primjerice, 28,2 % svih izravnih plaćanja poljoprivrednicima koristi samo 2,2 % poljoprivrednih gospodarstava.

Znanstvena analizira raspodjele 59,4 milijarde eura plaćanja za ZPP u 2015. godini pokazala je da trenutna potrošnja ZPP-a povećava nejednakost dohotka u poljoprivrednom sektoru, dok se manjim financiranjem podupiru poljoprivredne i biološki raznolike poljoprivredne regije. Više od 24 milijarde eura izravne isplate ZPP-a za 2015. otišle su u regije u kojima su prosječni prihodi na farmama već iznad srednjeg dohotka EU, a 2,5 milijardi za ruralni razvoj otišlo je prije svega u gradska područja. Također, nedostaju učinkoviti pokazatelji praćenja učinaka.

„Ova studija još jednom znanstveno dokazuje ono što smo govorili već godinama: uz to što nanosi štetu biološkoj raznolikosti i klimi, Zajednička poljoprivredna politika povećava nejednakost među poljoprivrednicima. Kako EU može prihvatiti da trećina njenog proračuna podupire moćnu manjinu i nagrađuje zagađivače nauštrb poljoprivrednika koji skrbe za prirodu? Zajednička poljoprivredna politika je razoren sustav kojeg treba hitno popraviti - ako se taj problem ne riješi, Europski zeleni plan predsjednice von der Leyen neće biti obećani sjajni uspjeh, već katastrofalni promašaj!“ – kaže Ariel Brunner iz BirdLifea.

Za poboljšanje stanja, u novom znanstvenom istraživanju preporučuje se preusmjeravanje i bolje praćenje plaćanja Zajedničke poljoprivredne politike za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša, održivog razvoja te ostvarenje ciljeva ruralnog razvoja koji su navedeni u novim ciljevima ZPP-a, koji bi podržali Europski zeleni plan i zeleni oporavak od COVID-19.

Rad na engleskom jeziku možete u cijelosti pročitati na sljedećoj poveznici.

Udruga Biom kao predstavnik Hrvatske u BirdLife-u, uključena je u kampanju za unapređenje prijedloga nove zajedničke poljoprivredne politike (ZPP, eng. CAP – Common Agricultural Policy) EU. Ciljevi koje Udruga želi ostvariti su osiguranje održive proizvodnje hrane, zaštita bioraznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena te osigurati da se pri donošenju nove ZPP, koja će na snazi biti narednih sedam godina, i njenom provođenju, uvaže najnovije znanstvene spoznaje jer se samo tako može osigurati ostvarenje ciljeva EU, koji su zadani u Agendi za održivi razvoj do 2030.

Udruga BIOM / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Za manje od osam mjeseci čovječanstvo je iscrpilo Zemljine resurse za 2021.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Preostali dio godine živimo na ekološki dug i nastavljamo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER