Znanstvenici za klimu: „Ne ignorirajte izvještaj Međunarodne energetske agencije!“

Međunarodna energetska agencija (IEA) je 18. svibnja objavila izvještaj „Net Zero by 2050 – a Roadmap for the Global Energy Sector“

Međunarodna energetska agencija (IEA) poručila je da već ove godine moraju biti zaustavljeni svi projekti istraživanja i razvoja novih naftnih i plinskih polja te da se ne smiju graditi nove termoelektrane na ugljen, ako svijet želi postići teško dostižan, ali imperativni cilj – dostizanje nultih emisija ugljikovog dioksida do 2050., a sve kako bismo globalno zagrijavanje zadržali na razini +1,5 °C do 2100. godine u odnosu na predindustrijsko doba.

Kako navode Znanstvenici za klimu, to je samo jedan od vrlo ozbiljnih naglasaka opsežnog izvještaja Međunarodne energetske agencije (IEA) „Net Zero by 2050 – a Roadmap for the Global Energy Sector“.

U izvještaju su naglašeni i razrađeni specifični ciljevi, s prijedlozima mjera koje vode postizanju tih ciljeva. Među tim ciljevima se jasno ističe potreba intenzivne implementacije ambicioznih ugljično-neutralnih energetskih projekata te rapidno napuštanje iskorištavanja svih oblika fosilnih goriva. To uključuje i plin, kojega, prema IEA, nikako ne možemo smatrati tranzicijskim gorivom.

Naime, jasno je istaknuto da politike moraju ograničiti ili odbiti poticaje za upotrebu određenih goriva i tehnologija, i to ne samo planiranih elektrana na ugljen, nego i plinskih kotlova i konvencionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem. Vlade pojedinačnih država moraju biti predvodnici u planiranju i poticanju velikih ulaganja u infrastrukturu, uključujući pametne prijenosne i distribucijske mreže. U tom smislu IEA poziva na intenzivno ulaganje u istraživanja i razvoj te implementaciju novih energetskih tehnologija, koje bi omogućile takvu energetsku transformaciju.

Formalno gledajući, Hrvatska nije članica IEA pa je ne obvezuju njene odluke i smjernice. No, globalni karakter klimatske krize i njenih posljedica ne poznaje državne granice niti formalna članstva u pojedinim međunarodnim asocijacijama, navode Znanstvenici za klimu.

U tom kontekstu ponovno ističu jedan od naglasaka njihovog Apela za sustavnu klimatsku akciju: „Klimatska kriza jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko sustavno djelovanje cijelog čovječanstva u skladu s ozbiljnošću klimatske krize. To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.“

Znanstvenici za klimu stoga pozivaju sva tijela zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na najozbiljnije razmatranje izvještaja IEA te na donošenje i provedbu ambicioznih mjera u skladu s njim.

Cjeloviti izvještaj s dodatnim poglavljima u kojima su istaknute neke od ključnih prekretnica i rezultata koji se moraju postići u sljedeća tri desetljeća na putu dostizanja nultih emisija ugljikovog dioksida dostupan je na sljedećoj poveznici.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Za manje od osam mjeseci čovječanstvo je iscrpilo Zemljine resurse za 2021.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Preostali dio godine živimo na ekološki dug i nastavljamo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

Dan planeta Zemlje – ovoga puta o klimatskim promjenama

Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani, poručuju Znanstvenici za klimu.

Na klimatski apel Vlada RH odgovorila davanjem suglasnosti za eksploataciju ugljikovodika?

Znanstvenici za klimu ponovno apeliraju na institucije RH da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom, kako bismo se što uspješnije mogli nositi s velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji. Vrijedi li uistinu naša budućnost tih 22,8 milijuna kuna koliko će se godišnje uprihoditi temeljem davanja suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja?

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER