Naš najbolji ronilac na dah Vitomir Maričić upozorava: „More umire!“

Podržite Inicijativu „Stop rezanju peraja – stop trgovini!“

Broj morskih pasa oko Europe drastično je pao, a posljedice gubitka te vrste mogu biti pogubne za sve u moru i nas koji ovisimo o moru

Naš najbolji ronilac na dah, svjetski rekorder Vitomir Maričić i svjetski broj 1 u 2020. prema ukupnoj AIDA rang listi, ambasador je kampanje STOP FINNING koja zahvaljujući vašoj podršci može pomoći da se zaustavi ovaj negativan trend.

  • Vitomir Maričić - Cilj inicijative je zaustaviti trgovinu perajama u EU-u, uključujući uvoz, izvoz i provoz peraja koje nisu prirodno pričvršćene uz tijelo životinje.

„Apeliram na sve ljubitelje mora da skrenu pažnju na ovu kampanju, tj. inicijativu. Kao što vjerojatno većina čitatelja i zna, morski psi su ključni grabežljivci u moru. Efekti izostanka takvog apexa nisu samo špekulativni, studija koju su Amerikanci proveli u Atlantiku, pokazala je da kada je 11 vrsta morskih pasa došlo do kritičnih brojki, 12 od 14 vrsta kojima su se hranili toliko je naraslo da su uništili vrste ispod njih. Naravno, dalje u toj spirali, sve skupa vodi tome da se Ocean opustoši. Koliko god moćan to sustav, bio ravnoteža Oceana i prirode općenito je osjetljiv mehanizam. Predviđanja su da će, ako se opadanje vrsta morskih pasa nastavi ovim tempom, doći do izumiranja većine vrsta nakon 10-ak godina. To je nevjerojatno malo vremena, a posljedice su ireverzibilne.“ - objašnjava Vitomir Maričić.

  • Naš najbolji ronilac na dah i svjetski rekorder Vitomir Maričić ambasador je kampanje STOP FINNING (Foto: Davor Zunic / Fotofaktor.com)

Ono s čime možda prosječan čitatelj nije upoznat je činjenica da je upravo finning najveći ubojica morskih pasa. Morski psi nemaju cijenjeno meso, medicinsku upotrebu, zapravo, nema pretjerane koristi loviti ih. Najvrjednije na njima su njihove peraje, koje se služe kao svojevrsni ukras, jer ni peraje kao ni meso nemaju neki okus u kineskim juhama. Tradicionalne juhe od peraje morskog psa su statusni simbol za bogate Kineze, a s kineskim ekonomskim rastom raste i broj ljudi koji si to mogu i žele priuštiti. Radi ove dekoracije godišnje strada od 88 do 100 milijuna morskih pasa. Velika većina toga je iz Europe, a francuske, portugalske i španjolske flote imaju najveći broj ulova na svijetu i sramotni su prvaci u ovoj barbarskoj praksi ribolova, ustvari perajolova, jer morske pse bacaju natrag u more nakon što im odrežu peraje.

„Na koji način možemo to promijeniti? Prakticiranjem svojih građanskih prava pred EU i podržavanjem inicijative Stop Finning – Stop the trade (Stop rezanju peraja – stop trgovini) kojom možemo utjecati na zakonodavstvo EU-a. Ukoliko se zabrani trgovina perajama, drastično će pasti i izlov morskih pasa, jer će se cijelim morskim psom moći daleko teže i skuplje trgovati. Na ovaj način se donekle osigurava i da se barem iskoristi cijelo tijelo životinje. Za potpisivanje ove inicijative potrebne su dvije minute i ako se Europa ozbiljno angažira imamo šansu ostaviti more kakvo je bilo i idućim generacijama. U nastavku je službeno priopćenje za medije STOP FINNING inicijative kojoj sam jedan od ambasadora te vas ovim putem pozivam da stavite svoj potpis za zaštitu morskih pasa i zabranu trgovine perajama morskih pasa u EU. Krenite od sebe, potpišite i podijelite ovu inicijativu! Hvala vam.“ - poručuje Vitomir Maričić.

Iako je uklanjanje peraja na plovilima i u vodama EU-a zabranjeno i obvezno je iskrcavati morske pse s perajama prirodno pričvršćenima uz tijelo, EU je jedan od najvećih izvoznika peraja i važno tranzitno čvorište svjetske trgovine perajama. Također, EU je bitan akter u iskorištavanju morskih pasa te se zbog nedovoljne učestalosti inspekcijskih pregleda na moru peraje i dalje nezakonito zadržavaju, prekrcavaju ili iskrcavaju u EU-u.

Cilj Inicijative je zaustaviti trgovinu perajama u EU-u, uključujući uvoz, izvoz i provoz peraja koje nisu prirodno pričvršćene uz tijelo životinje. Budući da rezanje peraja sprječava djelotvornu provedbu mjera očuvanja morskih pasa, Inicijativa traži da se područje primjene Uredbe (EU) br. 605/2013 proširi na trgovinu perajama, tj. da Europska komisija predloži novu uredbu u kojoj će se izraz „s perajama prirodno pričvršćenima” odnositi i na sve oblike trgovine morskim psima i ražama u EU-u.

Građani pokreću inicijativu za zabranu trgovine perajama morskih pasa u Europi

Skupina građana iz cijele Europe ujedinila se i zahtijeva zabranu trgovine perajama morskih pasa u Europskoj uniji (EU), kako bi se povećala zaštita ovih ugroženih, ali izuzetno važnih vrsta. Ova trgovina i praksa lova bazira se na okrutnoj i neetičnoj praksi rezanja peraja morskim psima i odbacivanja životinje natrag u ocean dok je još uvijek živa, gdje se onda utopi ili iskrvari.

Zbog visoke komercijalne vrijednosti peraja i upotrebe u tradicionalnoj juhi u azijskoj kulturi ova barbarska praksa sakaćenja živih životinja još se uvijek događa, a Europa je jedan od glavnih igrača u globalnoj trgovini perajama.

Morski psi su presudni za zdrav ocean

Svake godine ubije se između 63 i 273 milijuna morskih pasa, a mnoge su vrste sve više ugrožene širom svijeta. Morski psi su globalno ciljani zbog mesa i jetrenog ulja, ali najveća prijetnja i dalje su trgovci perajama morskih pasa. Strma erozija populacija morskih pasa širom svijeta ima ozbiljne posljedice, jer su mnogi morski psi "apex grabežljivci" – na vrhu piramide i igraju aktivnu ulogu u održavanju zdravih i produktivnih morskih ekosustava.

Šansa za promjenu

Europska građanska inicijativa Stop Finning — Stop the Trade započela je prikupljanje potpisa 1. veljače 2020. Građani EU-a od tada imaju godinu dana da podrže traženu promjenu u zakonu o trgovini perajama za koju treba prikupiti milijun potpisa >>> Podržite kraj trgovine perajama morskih pasa u Europskoj uniji!

Zakoni EU moraju se ojačati

Zahtijevajući „kraj trgovine perajama u EU-u, uključujući uvoz, izvoz i tranzit peraja koje nisu prirodno pričvršćene na tijelo životinje“, ovi građani žele ojačati pravni okvir EU-a. Ako bi njihov pothvat uspio, Europska komisija tada bi mogla odlučiti predložiti novu uredbu za postizanje ovog cilja. Naime, u priopćenju za tisak koje je uslijedilo nakon službene registracije Inicijative, Europska komisija napominje da „ako inicijativa dobije milijun izjava o podršci iz najmanje sedam različitih država članica u roku od jedne godine, Komisija će morati reagirati u roku od šest mjeseci. Komisija može odlučiti slijediti zahtjev ili ne, a u oba bi slučaja bila dužna obrazložiti svoje obrazloženje.“

Takva nova uredba napravila bi velik korak dalje od trenutnog pravnog okvira EU-a koji od 2013. i za sva plovila EU zahtijeva da peraje ostanu pričvršćene na trup morskog psa do istovara u luci. Međutim, peraje se tada mogu odvojiti i njima se trguje širom svijeta. To stvara i rupu u zakonu i praktički ničim ne štiti morske pse od izlova. Iako je nagli napredak u odnosu na bivšu uredbu EU-a (Prije Regulation (EU) No 605/2013, stari zakon — iz 2003 — navodno je zabranio Finning, ali je ostavio proctor da se to radi uz posebnu dozvolu. Španjolska i Portugal godišnje su izdavali 200 takvih dozvola), ovaj zakon tako i dalje omogućuje trgovanje perajama diljem Europe i flotama iz EU-a da kompenziraju jaku azijsku potražnju za juhom od peraja od morskih pasa.

Ostale su zemlje ispred EU

U lipnju 2019. Kanada je postala prva država skupine G7 koja je zabranila uvoz peraja morskih pasa na svom teritoriju, a građani širom svijeta sve češće traže kraj takvih okrutnih i beskorisnih praksi. Europa mora slijediti njihov primjer.

Europski građani imaju pravo i obavezu pokazati ključnim ljudima želju i nuždu za jačom zaštitom divljih životinja. U vrijeme kada znanstvena zajednica redovito poziva na uzbunu zbog strme erozije biološke raznolikosti i rizika povezanih s klimatskim promjenama, ne preostaje nam ništa drugo nego promijeniti navike proizvodnje i potrošnje. Krajnje je vrijeme da okončamo trgovinu perajama morskih pasa u Europi!

Članovi europske građanske inicijative

  • Nils Kluger (representative) — Germany
  • Alexander Cornelissen (substitute) — Netherlands
  • Luís Alves — Portugal
  • Alexandar Dourtchev — Romania
  • Julian Engel — United Kingdom
  • Fernando Frias Reis — Spain
  • Monica Gabell — Sweden
  • Ioannis Giovos — Greece
  • Chrysoula Gubili — Greece
  • Andrew Griffiths — United Kingdom
  • Frédéric Le Manach — France
  • Sabine Reinstaller — Austria
  • Veerle Roelandt — Italy
  • Fabienne Rossier — France
  • Katrien Vandevelde — Belgium
  • Vitomir Maričić  —  Croatia 

Ovu inicijativu već podržava 20 nevladinih udruga za zaštitu okoliša, uključujući SEA SHEPHERD, SHARKPROJECT, BLOOM, Blue Sharks, APECE, iSea, The Global Shark Conservation Initiative (TGSCI), STOP FINNING, Sharks Mission France, Sharks Educational Institute (SEI), Aktionsgemeinschaft Artenschutz, Mundus maris, Gesellschaft zur Rettung der Delphine, Deutsche Meeresstiftung, VDST, Deutsche Stiftung Meeresschutz (DSM), Shark Savers Germany, The Dolphins’ Voice, Pro Wildlife and EJF, te konstantno prima nove članove podrške.

Procedura Europske građanske inicijative: Da bi bila potvrđena, Europska građanska inicijativa mora prikupiti najmanje milijun potpisnika ukupno i doseći prag za najmanje sedam država članica. Ti pragovi odgovaraju broju članova Europskog parlamenta izabranih u svakoj državi članici, pomnoženom sa 750.

 

Inicijativu Stop rezanju peraja – stop trgovini! možete podržati putem sljedeće poveznice, a više informacija potražite na stranicama www.stop-finning-eu.org. U trenutku objave ovog članka, Inicijativu je podržalo 165.574 potpisnika iz cijele Europe, od toga svega 408 od potrebnih 8.261 iz Hrvatske.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

WWF: Novi dokazi o ilegalnom ulovu morskih pasa i raža na Mediteranu

Ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov je velika prijetnja već ugroženim morskim psima i ražama u Sredozemnom moru. Zajedničkim djelovanjem možemo zaustaviti takve smrtonosne ribolovne prakse i spasiti ne samo morske pse i raže, nego i cjelokupne morske ekosustave.

Prekomjerni izlov uništava riblji fond jednog od najbogatijih svjetskih mora

U jednoj od najznačajnijih afričkih luka, tanzanijskom gradu Dar-es-Salaamu, svakodnevni ulov lokalnih ribolova ugrožavaju ilegalni brodovi koji korištenjem eksploziva uzimaju veći dio ulova, uništavajući pritom koraljne grebene i izlažući ekosustav riziku. 

Svjetski riblji fond smanjuje se uslijed zagrijavanja oceana

Revolucionarno istraživanje provedeno na Sveučilištu Rutgers navodi da u svjetskoj ribarskoj industriji radi ili o ribi kao glavnom izvoru hrane ovisi više od 56 milijuna ljudi, no riblji fond sve više ugrožavaju klimatske promjene.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER