WWF: Novi dokazi o ilegalnom ulovu morskih pasa i raža na Mediteranu

Uoči Svjetskog dana svjesnosti o morskim psima, WWF otkriva nove dokaze o raširenim nezakonitim, neprijavljenim i nereguliranim ribolovnim aktivnostima u 11 mediteranskih zemalja

Ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov je velika prijetnja već ugroženim morskim psima i ražama u Sredozemnom moru. Zajedničkim djelovanjem možemo zaustaviti takve smrtonosne ribolovne prakse i spasiti ne samo morske pse i raže, nego i cjelokupne morske ekosustave.

Mnoge vrste morskih pasa i raža, od kojih su neke kritično ugrožene, redovito se nađu u mnogim mrežama i parangalima. Neadekvatno upravljanje i gotovo nepostojeća evidencija o ulovu svake godine nanose sve veće štete spomenutim vrstama. Uoči Svjetskog dana svjesnosti o morskim psima (14. srpnja) Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) poziva mediteranske zemlje na hitne i konkretne akcije za podizanje svijesti među ribarima, oštrije sustave kontrole kao i osiguravanje pravilnog izvještavanja o izlovu morskih pasa i raža.

U sklopu projekta M.E.C.O. građani znanstvenici podijelili su na društvenim mrežama veliki broj fotografija i videozapisa snimljenih posljednjih nekoliko godina u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Cipru, Turskoj, Tunisu, Libiji, Alžiru i Maroku. Evidencije ukazuju na nezakonit, neprijavljen i neregulirani ulov koji ugrožava mnoge zaštićene vrste, uključujući sklatove i bijele psine kojima prijeti izumiranje. U nekim slučajevima, morski psi su dospjeli u lokalne ribarnice gdje se prodaju kao riba sabljarka ili druge komercijalno vrijedne vrste. Nezakoniti ulovi goluba uhana prijavljeni su u Alžiru, Libiji, Turskoj i Španjolskoj, dok kritično ugrožene bijela psina, kučak i čukovi dospijevaju na tržišta Maroka, Tunisa, Italije i Francuske. Ulov manje poznatih, ali kritično ugroženih vrsta kao što su leptirice prijavljene su u Grčkoj, Španjolskoj, Libiji i Turskoj. Čukovi se mogu naći i na hrvatskom tržištu, ali službenih podataka u njihovom ulovu nema.

„U WWF-u smo upoznati s problemom nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ulova morskih pasa i raža. Ovi dodatni dokazi potvrđuju da je to slučaj na gotovo cijelom Sredozemlju. Postoje zakoni koji štite morske pse i raže, međutim ti se zakoni kontinuirano krše, a sankcije su male ili nikakve. S druge strane, izumiranje samo jednog od ovih predatora imalo bi velike posljedice za cijeli morski ekosustav”, rekla je Simone Niedermueller, voditeljica u WWF-ovoj mediteranskoj morskoj inicijativi.

Sredozemno more je žarište raznolikosti morskih pasa i raža. Više od 80 različitih vrsta živi u njegovim vodama od čega je više od polovice je ugroženo, a neke vrste su pred izumiranjem. Unatoč zakonima koji zabranjuju ulov zaštićenih vrsta morskih pasa i raža, konotrole su vrlo slabe. Propisi postoje, međutim, preblagi su, ne implementiraju se ili se pak ingoriraju na nacionalnim razinama. Kao rezultat takvog neodgovornog skrbništva morski psi i raže ilegalno se love ili se pak ulov ne evidentira, zbog čega je nemoguće pratiti stanje i zaštititi vrste.

WWF djeluje u cijelom Sredozemlju gdje surađuje s raznim dionicima, od ribara do vlada, kako bi povećali razinu svijesti o ovim ugroženim vrstama te razvili nove strategije za izbjegavanje neželjnog ulova. Istovremeno se zalažemo da vlade pojačaju kontrolu nad nezakonitim aktivnostima i da upravljaju ciljanim vrstama kao što su morski psi na održivi način. Kritična staništa, poput mrijestilišta i hranilišta, također treba hitno zaštititi od destruktivnih aktivnosti.

„Do danas, nijedna mediteranska država nije u potpunosti izradila svoj nacionalni plan za očuvanje, upravljanje i dugoročnu održivo upravljanje morskim psima i ražama. U Hrvatskoj se morski psi i raže uglavnom love kao neželjeni ulov te se to ne evidentira, što je veliki problem. Mnoge vrste su pred izumiranjem i ne budemo li pametno o njima skrbili dovest ćemo cijeli morski sustav u opasnost, a time i ljude koji žive od mora. Ne možemo više čekati." - zaključio je Patrik Krstinić iz WWF Adrije. 

WWF Adria / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

2021.: Europska godina željeznice

2021. je Europska godina željeznice, ali što to znači? Za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. EU mora drastično smanjiti emisije CO2 iz prometa. Ulaganje u željeznice i promicanje vlakova kao održive, sigurne i moderne vrste prijevoza jedan je od ciljeva za ovu godinu.

Prekomjerni izlov uništava riblji fond jednog od najbogatijih svjetskih mora

U jednoj od najznačajnijih afričkih luka, tanzanijskom gradu Dar-es-Salaamu, svakodnevni ulov lokalnih ribolova ugrožavaju ilegalni brodovi koji korištenjem eksploziva uzimaju veći dio ulova, uništavajući pritom koraljne grebene i izlažući ekosustav riziku. 

Otkriven novi ekosustav u blizini sicilijskih podvodnih vulkana

U dubinama blizu Liparskih otoka, otkriven je bogat i aktivan ekosustav koji je istraživačima dosad bio potpuno nepoznat. Naime, ovo područje je od najplićih do najdubljih dijelova prepuno ugroženih vrsta za koje se nije ni znalo da obitavaju u Sredozemlju. Na žalost, ni ovaj predivan ekosustav nije zaobišlo onečišćenje uzrokovano ljudskim djelovanjem.

Svjetski riblji fond smanjuje se uslijed zagrijavanja oceana

Revolucionarno istraživanje provedeno na Sveučilištu Rutgers navodi da u svjetskoj ribarskoj industriji radi ili o ribi kao glavnom izvoru hrane ovisi više od 56 milijuna ljudi, no riblji fond sve više ugrožavaju klimatske promjene.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER