Beč je s 1,92 milijuna stanovnika postao peti najveći grad u EU-u

Broj stanovnika glavnog grada Austrije 2020. godine povećao se za oko 10.000 ponajviše zahvaljujući doseljavanju

Prema podacima Bečkog statističkog ureda MA23, oko 37 % stanovnika austrijskog glavnog grada rođeno je u inozemstvu pa je Beč tako uz Bruxelles jedan od najraznolikijih milijunskih gradova u EU-u

Broj stanovnika u Beču protekle je godine unatoč pandemiji koronavirusa nastavio rasti. Prema podacima Bečkog statističkog ureda MA 23 broj stanovnika u 2020. povećao se za oko 10.000, što je porast od 0,5 %. Nešto veći rast s oko 13.700 stanovnika zabilježen je 2019. godine, dok je od 2010. do 2019. taj broj u prosjeku rastao za 22.100 godišnje. Nakon što je Velika Britanija napustila Europsku uniju, glavni je grad Austrije s ukupno 1,92 milijuna stanovnika postao peti najveći grad u EU-u. Veći od njega su Berlin, Madrid, Rim i Pariz. 

Broj stanovnika grada Beča prošle se godine povećao ponajviše zahvaljujući doseljavanju. U glavni grad Austriji doselilo se naime otprilike 9.000 ljudi iz Austrije i inozemstva. Najviše novih bečkih građana rođenih u inozemstvu stiglo je iz Njemačke, njih 1.700. Slijede Sirija, Rumunjska, Afganistan i Hrvatska. Prve četiri zemlje u posljednjih deset godina redovito zauzimaju vrh ljestvice, dok je otvaranje austrijskog tržišta rada za hrvatske građane vjerojatno uzrok većeg priljeva stanovnika iz Hrvatske u 2020. godini. S oko 37 % stanovništva rođenog u nekoj stranoj zemlji Beč je uz Bruxelles jedan od najraznolikijih velikih gradova u Europskoj uniji.

  • S oko 37 % stanovnika austrijskog glavnog grada rođenih u inozemstvu Beč je jedan od najraznolikijih milijunskih gradova u EU-u / Fotografije: Nick Shandra / Unsplash - Riccardo Lucon / Pexels

Prošle je godine u Beču zabilježeno 18.700 rođenih i 17.700 umrlih. Posljednjih tjedana 2020. naglo je porasla smrtnost što se povezuje s pandemijom koronavirusa, a stopa nataliteta bila je nešto niža nego što se očekivalo. Pretpostavlja se da će učinci krize uzrokovane pandemijom koronavirusa na natalitet biti vidljivi tek 2021. godine.  

Zanimljiva je činjenica i da je Beč najmlađa savezna pokrajina u Austriji, a prosječna starost Bečana iznosi oko 41 godinu. Udio žena u glavnom gradu Austrije iznosi 51,1 % te u odnosu na prethodnu godinu ostaje gotovo nepromijenjen.

Sukladno najnovijoj prognozi demografskih kretanja iz 2018. pretpostavlja se da će austrijska prijestolnica do 2027. godine dosegnuti granicu od dva milijuna stanovnika, a rekordan broj od 2.083.630 stanovnika iz 1910. nadmašit će 2036. godine. Prema trenutačnim predviđanjima pandemija koronavirusa neće uzrokovati značajnija odstupanja od te prognoze.

Prema podacima Grada Beča, objavljenima 3. rujna 2020. u brošuri Wien in Zahlen (Beč u brojkama), u Beču su 2019. godine pješačke zone imale ukupnu površinu od 360.690 m2 (+7% u odnosu na 337.335 m2 2013. godine), tzv. zone susreta imale su dužinu od 4.612 m (čak +174% više u odnosu na 1.519 m 2013.), a biciklističke staze zauzimale su površinu od 421.647 m2 (+14% u odnosu na 368.912 m2 2013.).

 

  • EurocommPR / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Beč postaje policentričan grad s novim središtima gradskog života

U sklopu novog koncepta urbanog razvoja „Mittelpunkte des städtischen Lebens - Polyzentrales Wien“ (Središta gradskog života - Policentrični Beč) nastat će oko 50 manjih gradskih središta do kojih će građani moći doći za svega 15 minuta javnim prijevozom, biciklom ili pješice!

Parižani oblikuju budućnost svog grada za sljedećih 10 godina

U odnosu na sva događanja i samovolju Milana Bandića kojima smo svjedočili u slučaju izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba, revizija prostornog plana francuske metropole se, po svemu sudeći, odvija u idiličnoj suradnji gradske uprave, struke i građana. Po završetku e-savjetovanja o budućem „bioklimatskom“ prostornom planu pariške aglomeracije, pokrenut je proces participativnog odlučivanja građana s ciljem poticanja rasprave i dobivanja dodatnih prijedloga.

Još jedna bečka ulica prilagođava se klimatskim promjenama

Bečka gradska uprava ne prestaje osmišljavati inovativne načine olakšavanja ljetnih vrućina i prilagodbe klimatskim promjenama. Tek što je predstavljen projekt uređenja prvog bečkog parka za rashlađivanje, upravo je najavljena obnova ulice Neubaugasse koja će dogodine postati nova bečka „zona susreta“ i još jedna ulica s mogućnošću regulacije temperature zraka.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER