U Europi se reciklira više od 40 posto otpadne plastične ambalaže

Hrvatska nije u društvu „najgorih, ali je ispod europskog prosjeka

Količina otpadne plastične ambalaže iznosila je 174 kg po stanovniku EU-a u 2018. godini, varirajući pritom od 67,8 kg po stanovniku u Hrvatskoj do čak 227,5 kg po stanovniku u Njemačkoj.

Proizvodnja plastike je od sredine 20. stoljeća znatno nadmašila bilo koji drugi proizvedeni materijal, što je rezultiralo ogromnim povećanjem plastičnog otpada. 1950. godine globalna proizvodnja plastike iznosila je svega 1,5 milijuna metričkih tona, dok je u 2018. godini proizvedeno nevjerojatnih 359 milijuna metričkih tona, od čega je 61,8 milijuna metričkih tona proizvedeno u Europi. Najveći dio potražnje za plastikom u Europi odnosi se na ambalažu.

 

Prema procjenama Eurostata, u Europskoj uniji je u 2018. godini reciklirano 41,5 % otpadne plastične ambalaže, što je za 0,4 posto manje u odnosu na 2017. godinu (41,9 %). No, u obje je godine u sedam država članica EU-a reciklirano više od polovice proizvedene plastične ambalaže.

Stopa recikliranja otpadne plastične ambalaže od 2006.-2017. godine / Izvor: Eurostat

Najveću stopu recikliranja u 2018. godini imala je Litva (69,3 %), a slijedile su je Slovenija (60,4 % prema podacima iz 2017.), Bugarska (59,2 %), Češka (57 %), Cipar (54,3 %), Slovačka (51,4 %) i Španjolska (50,7 %). Bolje od prosjeka EU-a bile su još Nizozemska, Švedska, Njemačka, Italija, Rumunjska i Belgija.

Stope recikliranja u 2018. godini / Izvor: Eurostat

Hrvatska se našla u društvu Grčke, Estonije, Latvije, Poljske i Portugala, zemalja koje su ipak uspjele reciklirati više od trećine ukupno proizvedene plastične ambalaže. To pak nije uspjelo Malti koja je imala najnižu stopu recikliranja od svega 19,2 % (podaci iz 2017.), kao ni Francuskoj (26,9 %), Mađarskoj (30,0 %), Irskoj (31,0 %), Finskoj (31,1 %), Danskoj (31,5 %), Austriji (31,9 %) i Luksemburgu (32,3 %). 

Kako se navodi u priopćenju, od 2008. do 2018. papir i karton činili su najveći dio otpadnog materijala za pakiranje u EU-u (31,8 milijuna tona u 2018.), a slijedili su plastika i staklo (14,8 milijuna tona za plastiku i 14,5 milijuna tona za stakleni otpad u 2018.).

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Prodaja plastičnih vrećica u Engleskoj u godinu dana smanjena 59 %

Prodaja jednokratnih plastičnih vrećica u proteklih je pet godina u najvećim trgovačkim lancima smanjena čak 95 %. Čini se da je prodaju uspješno smanjila njihova naplata uvedena u listopadu 2015. godine, jer se u Engleskoj sada u prosjeku godišnje prodaju samo četiri plastične vrećice po osobi, u usporedbi s 10 u 2019. i čak 140 u 2014. godini.

Višekratne vrećice dodatno pogoršale problem plastičnog otpada

U britanskim trgovinama prodaju se vrećice za višekratnu upotrebu, popularno nazvane Bags for life, a kupci ih mogu besplatno zamijeniti kada se istroše. No, čini se da je zamjena jednog plastičnog proizvoda drugim zapravo uzrokovala još veći problem.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER