EE otpad je najbrže rastući otpad u EU-u, a reciklira ga se samo 40 posto!

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je 2017. imala najvišu stopu recikliranja EE otpada!

Elektronički uređaji i električna oprema sastavni su dio našeg svakodnevnog života koji je teško zamisliv bez perilica rublja i usisivača ili pametnih telefona i računala. No, otpad koji oni proizvode otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.

Elektronički i električni otpad (EE otpad) obuhvaća niz različitih proizvoda koji se bacaju nakon uporabe. Pritom veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, čine više od polovine prikupljenog EE otpada. Slijede ih informatička i telekomunikacijska oprema (prijenosna računala i printeri), potrošačka elektronika i fotonaponske ploče (videokamere, fluorescentne žarulje) i mali kućanski uređaji (usisivači, tosteri). Sve druge kategorije, primjerice električni alati i medicinski uređaji, zajedno čine samo 7,2 posto prikupljenog e-otpada.

  • Ukupno prikupljena elektronička i električna oprema u EU-u / Infografika: Europski parlament

Stopa recikliranja EE otpada u EU-u

Kako se navodi u priopćenju Europskog parlamenta, u EU-u se reciklira manje od 40 posto EE otpada, a ostatak je nerazvrstan. Razina recikliranja razlikuje se od jedne države članice do druge. Hrvatska je primjerice 2017. reciklirala 81,3 posto elektroničkog i električnog otpada, a Malta 20,8 posto.

Zašto je potrebno reciklirati EE otpad?

Odbačena elektronička i električna oprema sadržava potencijalno štetne tvari koje onečišćuju okoliš i povećavaju rizik za osobe koje se bave recikliranjem EE otpada. Kako bi riješio taj problem, EU je donio zakon kojim se sprječava uporaba određenih kemikalija, primjerice olova.

Velik broj rijetkih minerala koji se koriste u suvremenim tehnologijama potječe iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava. Kako bi se izbjegla nenamjerna potpora oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava, zastupnici su donijeli pravila kojima se od europskih uvoznika rijetkih minerala zahtijeva provjera podobnosti dobavljača.

>>> Pročitajte još >>> Europski EE otpad truje hranidbeni lanac u Gani

Kako EU smanjuje EE otpad?

Europska komisija je u ožujku 2020. predstavila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo u kojem je smanjenje elektroničkog i električnog otpada jedan od ključnih prioriteta. U prijedlogu se izričito navode neposredni ciljevi kao što su „pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike.

Europski parlament je o izvješću o vlastitoj inicijativi o akcijskom planu za kružno gospodarstvo glasao u veljači 2021. Izvjestitelj parlamenta Jan Huitema (Renew Europe, Nizozemska) tada je o planu Europske komisije rekao sljedeće: „Akcijskom planu za kružno gospodarstvo važno je pristupiti holistički. Ako želimo uspješno kružno gospodarstvo, načela kružnosti moraju se primjenjivati u svim fazama lanca vrijednosti.”

Istaknuo je da posebnu pozornost treba posvetiti sektoru EE otpada, jer u tom sektoru recikliranje kaska za proizvodnjom. „U svijetu je 2017. proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona EE otpada, a samo 20 posto je reciklirano na odgovarajući način.”

Akcijski plan svakako može doprinijeti gospodarskom oporavku, a „poticanje novih inovativnih poslovnih modela dovest će do gospodarskog rasta i novih prilika za zapošljavanje koji su Europi potrebni za oporavak”, tvrdi Huitema.

Europski parlament / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Znate li što se krije iza „mješavine EU i ne-EU meda“?

Parlamentarna izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju „Od polja do stola“ Biljana Borzan, uputila je u proceduru prijedlog da se u sklopu provedbe strategije izmjene pravila EU za označavanje porijekla meda. Prijedlog je podržala i supotpisala europarlamentarka Ruža Tomašić, zamjenica koordinatora europskih konzervativaca i reformista u odboru za poljoprivredu Parlamenta. 

Parlament želi potrošačima u Uniji osigurati „pravo na popravak”

Parlament želi povećati održivost jedinstvenog tržišta promicanjem ponovne upotrebe i popravaka proizvoda te suzbijanjem praksi koje skraćuju njihov vijek trajanja. Potrebne su nam sustavne promjene, od proizvodnje i javne nabave do oglašavanja i gospodarenja otpadom.

Usvojeni prijedlozi Biljane Borzan za dulje trajanje uređaja

Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je Mišljenje o kružnoj ekonomiji za koje je jedna od autorica hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. Glavni cilj je osigurati dulje trajanje uređaja koje kupujemo, kako bi se smanjilo zagađenje i potrošačima omogućilo da dobiju najbolje za svoj novac.

Borzan: Zabrana ugrađenih kvarova prošla za samo dva glasa

Europski parlament upravo je podržao sve prijedloge potpredsjednice Europskih socijalista Biljane Borzan u Izvješću o održivom tržištu. Kruna je to višemjesečnih pregovora koje je Borzan vodila u ime Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER