Barcelona povećava površinu svojih „superblokova“

Prema najavi gradonačelnice Barcelone Ade Colau, popularne pješačke zone (Superilles) šire se na veći dio središta grada

Broj pješačkih zona glavnog grada Katalonije ubrzano se povećava od 2016. godine, no realizacijom plana najnovijeg „superbloka“ na području gradske četvrti Eixample do 2030. godine, promet će se zabraniti u velikom dijelu gradskog središta.

Grad koji je smješten između planina i mora sve je napučeniji i ima vrlo male mogućnosti prostornog širenja. Osim toga, Barcelona oskudijeva i sa zelenim površinama, parkovima i vrtovima.

 

Koncept prvog „superbloka“ u Barceloni – svojevrsnog gradskog „otoka“ sastavljenog od više gradskih blokova unutar kojih je zabranjen automobilski promet, predstavljen je još 2016. godine te je utjecao na uvođenje nove regulacije prometa u gradovima širom svijeta. Tijekom sljedećeg desetljeća katalonski glavni grad ima ambiciozan plan širenja pješačkih zona na većem dijelu središta grada koje će se postepeno pretvoriti u znatno zelenije područje gotovo potpuno oslobođeno od automobila.

Na jučerašnjoj konferenciji za medije, gradonačelnica Barcelone Ada Colau najavila je da će 21 ulica u središnjoj četvrti Eixample postati novi superblok unutar kojeg će automobilski promet biti dopušten isključivo komunalnim, interventnim i dostavnim vozilima te stanovnicima tog dijela grada. Time će se značajno smanjiti količina prometa, a javne površine osloboditi za širenje novih pješačkih zona.

  • Prekrivajući veći dio središnje gradske četvrti Eixample, novi superblok Barcelone predstavljat će značajno proširenje postojećih površina bez automobila u gradu. / Izvor: Ajuntament de Barcelona

Barcelona će tako postati bogatija za čak 33,4 hektara pješačkih površina, dok će se na trgovima i ulicama četvrti Eixample, točnije na površini od čak 6,6 hektara, posaditi velik broj stabala. Radovi na velikoj preobrazbi ove središnje gradske četvrti započet će u 2022. godini, a projekt težak čak 38 milijuna eura dosad predstavlja jednu od najtemeljitijih obnova velikih europskih gradova u ovom stoljeću.

„Razmišljamo o novom gradu za sadašnjost i budućnost - s manje onečišćenja i buke, s novim održivim oblicima mobilnosti i novim javnim prostorom“, kazala je gradonačelnica Ada Colau.

Površina novouređene četvrti bit će veća od površine prvog superbloka ili „superotoka“ („Superilla“ na katalonskom) u okrugu Poblenou koji se od 2016. godine proteže na prostoru devet gradskih blokova. Unutar ovog velikog bloka sužene su prometne trake, a vozilima je dopuštena maksimalna brzina od svega 10 km/h. U međuvremenu je Barcelona postala bogatija za još šest dodatnih superblokova, a iako bez precizno određenog krajnjeg roka, gradska uprava širenjem superblokova u konačnici planira transformirati površinu cijelog grada.

U gradu sa svega nekoliko većih parkova i s vrlo izraženom gustoćom naseljenosti, superblokovi (Superilles) su se pokazali učinkovitim načinom oslobađanja uličnog prostora za druge namjene, uključujući nove trgove, javne prostore za odmor i opuštanje te ozelenjavanje gradskih avenija. Kao i u drugim europskim i svjetskim gradovima, gradska uprava Barcelone naišla je na otpor dijela građanstva i vozača koji su zbog uvođenja ograničenja prometa organizirali više prosvjeda.

  • Ozelenjavanje gradskih ulica pomoći će u lakšem podnošenju ljetnih vrućina. / Izvor: Ajuntament de Barcelona

S obzirom na veličinu novog superbloka koji predstavlja jedan od najgušće naseljenih dijelova Barcelone, realizacija ovog plana sigurno će nailaziti na brojne probleme i negodovanje građana. Naime, dosadašnja se proširenja pješačkih zona nikad nisu odnosila na tako velik dio grada pa gradska uprava predlaže postepenu realizaciju plana – obnovom raskrižja te postupnim širenjem duž smjera istok-zapad.

Realizacija će stoga započeti provođenjem javnog natječaja za obnovu i uređenje četiri nova trga duž ulice Carrer del Consell de Cent, glavne prometnice u ovom dijelu grada. Radovi će se odvijati zajedno s uređenjem tri ulice koje se s njom sijeku, a novi superblok trebao bi biti dovršen do 2030. godine.

Novi plan širenja dodatnih pješačkih zona donekle je olakšan djelomičnim preuređenjem ulica čime se tijekom posljednjih nekoliko mjeseci omogućilo provođenje epidemioloških mjera i držanje razmaka na javnim površinama. Iako pandemija nije izravno utjecala na odluku o uvođenju novog superbloka u Barceloni, sve češći rad kod kuće i djelomično pražnjenje središta grada gradsku su upravu ipak potaknuli na osmišljavanje nove funkcije središnjeg urbanog prostora za postpandemijsko razdoblje.

  • Mogući način preoblikovanja raskrižja u četvrti Eixample i stvaranja novih zelenih plaza. / Izvor: Ajuntament de Barcelona

O budućem izgledu ulica i trgova ovog dijela Barcelone znat će se više po završetku javnog natječaja u svibnju 2021. godine. No ipak, gradska uprava zna što želi: na najmanje 80 % ulica potrebno je posaditi stabla koja će ljeti osiguravati hlad i ugodniju mikroklimu, dok bi se najmanje polovica preostalih otvorenih površina trebala prekriti travom, čime će se omogućiti upijanje oborina te poboljšati otpornost na poplave. Također, pri planiranju novih površina potrebno je dati prioritet stvaranju sigurnih prostora za djecu i starije ljude, a sve javne površine trebale bi biti opremljene javnim česmama s besplatnom pitkom vodom.

Širenje pješačkih zona u Barceloni sagledava se i zbog brojnih zdravstvenih prednosti. Naime, gradska uprava Barcelone smatra da bi se širenjem superblokova na cijeli grad čak 70 % gradskih prometnica moglo osloboditi trenutnog automobilskog prometa te namijeniti za aktivne načine kretanja i rekreaciju. Treba li posebno isticati koliko bi ovaj koncept superblokova pozitivno utjecao na smanjenje onečišćenja zraka, emisija štetnih plinova i buke? Ili koliko bi se ozelenjavanjem javnih površina mogle smanjiti ljetne vrućine?

Prema studiji „Changing the urban design of cities for health: The superblock model“, objavljenoj 2019. godine u časopisu Environment International, povećanje broja stabala i zelenih površina u četvrti Eixample godišnje bi moglo spriječiti 60 prijevremenih smrtnih slučajeva, dok bi potpuna realizacija uređenja 503 superbloka godišnje spriječila čak 667. Transformacija Barcelone trajat će još godinama, ali najava novog središnjeg superbloka sugerira da je katalonski glavni grad na dobrom putu.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Kada će Zagreb dobiti novi javni park u Jurkovićevoj ulici?

Prvog dana ljeta Zagrepčanke i Zagrepčani imali su priliku doznati mnoštvo zanimljivih informacija o parkovnoj tradiciji svog grada, ali i o mogućnostima uređenja novih parkova i zelenih površina koji nam trebaju pružiti hlad i spas od ljetnih vrućina te sve izraženijih klimatskih promjena.

Kako su europski gradovi svom stanovništvu olakšali podnošenje ljetnih vrućina?

Potaknut velikim vrućinama koje su ovog kolovoza vladale u Londonu, BBC je istražio mjere koje različiti europski gradovi poduzimaju s ciljem ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja učinka urbanih toplinskih otoka. Među njima navodi i neke primjere dobre prakse o kojima smo već ranije pisali na Ekovjesniku.

Pariz odlučno protiv automobila. S ulica nestaje polovica parkirnih mjesta!

Francuskim medijima odjeknula je vijest koju je u utorak za dnevnik Le Parisien otkrio David Belliard, zamjenik pariške gradonačelnice Anne Hidalgo. Oslobođeni prostor omogućit će uređenje novih biciklističkih staza, gradskih vrtova i zelenih površina, postavljanje novog uličnog namještaja, a Parižani i Parižanke o tome će odlučivati tijekom velikog javnog savjetovanja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER