Bečki znanstvenici proizveli vegansku kožu od gljiva

Etički i ekološki prihvatljiva zamjena za kožu

Materijal nalik koži dobiven od gljiva ima značajan potencijal, prije svega u pogledu održivosti

Koža je izdržljiv i svestran materijal koji se u svakodnevnom životu koristi u raznim područjima kao što su industrija namještaja i odjeće. Postupak proizvodnje prave kože sve se više smatra upitnim s etičke i ekološke strane, a neki od razloga za to su krčenje šuma u svrhu prenamjene u pašnjake, upotreba opasnih tvari u procesu štavljenja i emisija stakleničkih plinova. Za izradu umjetne kože koriste se materijali na bazi plastike poput polivinilklorida i poliuretana, a u njihovoj se proizvodnji pak rabe fosilne sirovine.

Ekološki prihvatljiviju varijantu predstavlja zamjenski materijal nalik koži dobiven od gljiva. Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom kemičara Alexandera Bismarcka i Mitchella Jonesa sa Sveučilišta u Beču u članku objavljenom u časopisu Nature Sustainability objašnjava da održiv materijal na bazi biomase gljiva ima značajan potencijal. Obično je potpuno biorazgradiv, a prilikom njegove proizvodnje ne oslobađa se ugljikov dioksid.

  • Veganska koža od gljiva kao inovativna alternativa životinjskoj i umjetnoj koži © Alexander Bismarck

Takva vrsta inovativne zamjene za životinjsku i umjetnu kožu proizvodi se recikliranjem nusproizvoda u poljoprivredi i šumarstvu kao što je piljevina. Oni služe kao podloga za micelij gljiva, odnosno vegetativni dio s razgranatim nitima koji potiče njihov rast. Nakon što micelij naraste do određene veličine, može se prikupiti biomasa za daljnju obradu. Biomasa gljiva naposljetku je po izgledu i svojstvima vrlo slična koži.

Bečki znanstvenici dodaju da prve biotehnološke tvrtke već plasiraju na tržište materijale dobivene od gljiva. Uzimajući u obzir tu činjenicu kao i znatan napredak u ovoj tehnologiji, ističu da sve ukazuje na to da će ovaj novi materijal igrati značajnu ulogu u budućnosti kao etički i ekološki prihvatljiva varijanta.

EurocommPR / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Novi život starog tekstila

Stari se tekstil sada može učinkovito reciklirati novim biokemijskim metodama koje su zajednički razvili Tehničko sveučilište u Beču (TU Wien), Sveučilište za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču (BOKU) i Sveučilište u Leobenu (Montanuni Leoben).

Slatka toplina bečkih Manner napolitanki

Poznato je da čokolada usrećuje, a ova tvornica jednostavno zrači srećom i zadovoljstvom svih svojih djelatnika koje smo tamo vidjeli i s njima pričali. Sa slatkim tajnama Mannera upoznala nas je i kroz tvornicu provela gospođa Karin Steinhart s kojom smo razgovarali o proizvodnji toplinske energije kojom se opskrbljuje čak 600 kućanstava u 16. i 17. bečkom okrugu.

Grad Beč dobio moćno superračunalo

U Beču je početkom prosinca 2019. u rad pušteno superračunalo „Vienna Scientific Cluster 4“, poznatije kao „VSC-4“. Radi se o najmoćnijem računalu koje je ikad pokrenuto u Austriji, a upotrebljavat će se u znanstvene i istraživačke svrhe. 

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER