Potrebne su hitne akcije za očuvanje bioraznolikosti svjetskih šuma

Očuvanjem i održivom upotrebom šuma možemo zaštititi biljni i životinjski svijet koji u njima obitava

Zbog zabrinjavajućih razmjera krčenja šuma i degradacije zemljišta hitno je potrebno provođenje mjera za očuvanje biološke raznolikosti svjetskih šuma, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti.

Ujedinjeni narodi su na Međunarodni dan bioraznolikosti objavili Izvještaj o stanju svjetskih šuma za 2020. godinu, u kojem se ističe kako je zbog poljoprivredne proizvodnje i drugih namjena zemljišta od 1990. izgubljena ukupna površina od oko 420 milijuna hektara šuma.

Pandemija CoVid-19 je u prvi plan stavila važnost ljudskog zdravlja i njegovu ovisnost o očuvanju i održivom korištenju prirodnih resursa, s obzirom da velik broj svjetskih znanstvenika potvrđuje teoriju kako je trenutna zdravstvena kriza, uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s poremećajem ravnoteže u okolišu i sa svime što se u njemu događa.

„Deforestacija i degradacija šuma i dalje napreduju alarmantnim stopama, što značajno doprinosi trajnom gubitku biološke raznolikosti“, navode generalni direktor Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) QU Dongyu i izvršna direktorica UN-ovog Programa za okoliš (UNEP), Inger Andersen u predgovoru najnovijeg Izvještaja o stanju svjetskih šuma.

Suradnja s prirodom

Zaštita bioraznolikosti u potpunosti ovisi o načinu na koji upravljamo svjetskim šumama, a kako su one najveća riznica biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji, njihovo očuvanje predstavlja ključni prioritet.

Izvještaj pokazuje da u svjetskim šumama postoji čak 60.000 različitih vrsta drveća te da u njima obitava 80 posto vrsta vodozemaca, 75 posto vrsta ptica i 68 posto vrsta sisavaca. Također, ističe se kako se očuvanjem i održivom upotrebom šuma može djelovati na učinkovitu zaštitu biljaka, životinja i prirodnih resursa potrebnih za ljudski život.

Ovogodišnji Izvještaj o stanju svjetskih šuma objedinjuje studije Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije i Američke službe za šume kojima je pokriveno 34,8 milijuna svjetskih šuma u rasponu od jednog do 680 milijuna hektara. Studijama je utvrđeno kako su hitno potrebni daleko veći napori očuvanja šuma te povezivanja njihovih fragmentiranih površina.

Potrebno je preokrenuti plimu

Dok se FAO i UNEP pripremaju za provođenje UN-ove Dekade o obnovi ekosustava 2021.-2030., njihovi čelnici izražavaju svoju opredijeljenost za snažniju globalnu suradnju na obnavljanju degradiranih i oštećenih ekosustava u borbi protiv klimatskih promjena te naporima za očuvanje bioraznolikosti, sigurnost hrane i opskrbe vodom.

„Kako bismo 'preokrenuli plimu' krčenja šuma i gubitka biološke raznolikosti, potrebna nam je temeljita promjena načina proizvodnje i konzumiranja hrane“, izjavili su QU Dongyu i Inger Andersen. „Također, moramo osnažiti naše napore za očuvanje svjetskih šuma i to boljim načinom upravljanja i obnovom degradiranih šuma.“

U Izvještaju se navodi da je cilj za očuvanje najmanje 17 posto svjetskih kopnenih površina do 2020. godine postignut za šume, ali se ističe potreba daljnjeg napretka u osiguravanju te zaštite.

Jedna studija koja je provedena za potrebe izvještaja pokazuje da je najveći porast zaštićenih šumskih područja bio u širokolisnim zimzelenim šumama, koji se obično nalaze u tropskim područjima. Nadalje, preko 30 posto svih tropskih prašuma, suptropskih suhih šuma i šuma u umjerenim područjima oceana sada se nalazi unutar zaštićenih područja.

Gospodarstvo i prirodni resursi

Šume osiguravaju više od 86 milijuna zelenih radnih mjesta koji su glavni izvor hrane i sredstava za život milijunima ljudi širom svijeta. Više od 90 posto stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu ovisi o šumama kao izvoru hrane, ogrjeva i ostalih sredstava za život, uključujući osam milijuna izuzetno siromašnih stanovnika Latinske Amerike.

Izvještaj je po prvi put izrađen zajedničkom suradnjom Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) s UN-ovim Programom za okoliš (UNEP) i Svjetskim centrom za nadzor zaštite okoliša (WCMC) sa sjedištem u Cambridgeu u Velikoj Britaniji.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zeleni oporavak i klimatska kriza nisu dovoljno zastupljeni u predizbornoj kampanji

Aktivisti i aktivistkinje Greenpeacea su u utorak navečer pored Medvedgrada u Zagrebu organizirali projekciju poruka i vizuala na šumu kako bi ukazali na važnost zelenog oporavka, odnosno dovođenja zaštite klime i okoliša u središte planiranja oporavka od gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Sadnja drveća nikada nije bila jednostavnija!

Voditelji nekoliko najboljih projekata sadnje drveća iz preko dvadeset zemalja svijeta po prvi put su se udružili s ciljem davanja snažnog poticaja naporima za pošumljavanje našeg jedinog planeta. Aplikacija Plant-for-the-Planet sada svima omogućuje jednostavnu sadnju stabala širom svijeta i to uz samo nekoliko klikova, a sva prikupljena sredstva ulažu se izravno u rasadnike stabala.

Borit ćemo se za obranu naše šume!

U videu objavljenom ove subote na Facebooku, skupina domorodaca iz brazilske države Mato Grosso na jugu Amazonije izražava svoju odlučnost da sačuva svoj način života.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER