Potrebne su hitne akcije za očuvanje bioraznolikosti svjetskih šuma

Očuvanjem i održivom upotrebom šuma možemo zaštititi biljni i životinjski svijet koji u njima obitava

Zbog zabrinjavajućih razmjera krčenja šuma i degradacije zemljišta hitno je potrebno provođenje mjera za očuvanje biološke raznolikosti svjetskih šuma, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti.

Ujedinjeni narodi su na Međunarodni dan bioraznolikosti objavili Izvještaj o stanju svjetskih šuma za 2020. godinu, u kojem se ističe kako je zbog poljoprivredne proizvodnje i drugih namjena zemljišta od 1990. izgubljena ukupna površina od oko 420 milijuna hektara šuma.

Pandemija CoVid-19 je u prvi plan stavila važnost ljudskog zdravlja i njegovu ovisnost o očuvanju i održivom korištenju prirodnih resursa, s obzirom da velik broj svjetskih znanstvenika potvrđuje teoriju kako je trenutna zdravstvena kriza, uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s poremećajem ravnoteže u okolišu i sa svime što se u njemu događa.

„Deforestacija i degradacija šuma i dalje napreduju alarmantnim stopama, što značajno doprinosi trajnom gubitku biološke raznolikosti“, navode generalni direktor Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) QU Dongyu i izvršna direktorica UN-ovog Programa za okoliš (UNEP), Inger Andersen u predgovoru najnovijeg Izvještaja o stanju svjetskih šuma.

Suradnja s prirodom

Zaštita bioraznolikosti u potpunosti ovisi o načinu na koji upravljamo svjetskim šumama, a kako su one najveća riznica biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji, njihovo očuvanje predstavlja ključni prioritet.

Izvještaj pokazuje da u svjetskim šumama postoji čak 60.000 različitih vrsta drveća te da u njima obitava 80 posto vrsta vodozemaca, 75 posto vrsta ptica i 68 posto vrsta sisavaca. Također, ističe se kako se očuvanjem i održivom upotrebom šuma može djelovati na učinkovitu zaštitu biljaka, životinja i prirodnih resursa potrebnih za ljudski život.

Ovogodišnji Izvještaj o stanju svjetskih šuma objedinjuje studije Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije i Američke službe za šume kojima je pokriveno 34,8 milijuna svjetskih šuma u rasponu od jednog do 680 milijuna hektara. Studijama je utvrđeno kako su hitno potrebni daleko veći napori očuvanja šuma te povezivanja njihovih fragmentiranih površina.

Potrebno je preokrenuti plimu

Dok se FAO i UNEP pripremaju za provođenje UN-ove Dekade o obnovi ekosustava 2021.-2030., njihovi čelnici izražavaju svoju opredijeljenost za snažniju globalnu suradnju na obnavljanju degradiranih i oštećenih ekosustava u borbi protiv klimatskih promjena te naporima za očuvanje bioraznolikosti, sigurnost hrane i opskrbe vodom.

„Kako bismo 'preokrenuli plimu' krčenja šuma i gubitka biološke raznolikosti, potrebna nam je temeljita promjena načina proizvodnje i konzumiranja hrane“, izjavili su QU Dongyu i Inger Andersen. „Također, moramo osnažiti naše napore za očuvanje svjetskih šuma i to boljim načinom upravljanja i obnovom degradiranih šuma.“

U Izvještaju se navodi da je cilj za očuvanje najmanje 17 posto svjetskih kopnenih površina do 2020. godine postignut za šume, ali se ističe potreba daljnjeg napretka u osiguravanju te zaštite.

Jedna studija koja je provedena za potrebe izvještaja pokazuje da je najveći porast zaštićenih šumskih područja bio u širokolisnim zimzelenim šumama, koji se obično nalaze u tropskim područjima. Nadalje, preko 30 posto svih tropskih prašuma, suptropskih suhih šuma i šuma u umjerenim područjima oceana sada se nalazi unutar zaštićenih područja.

Gospodarstvo i prirodni resursi

Šume osiguravaju više od 86 milijuna zelenih radnih mjesta koji su glavni izvor hrane i sredstava za život milijunima ljudi širom svijeta. Više od 90 posto stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu ovisi o šumama kao izvoru hrane, ogrjeva i ostalih sredstava za život, uključujući osam milijuna izuzetno siromašnih stanovnika Latinske Amerike.

Izvještaj je po prvi put izrađen zajedničkom suradnjom Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) s UN-ovim Programom za okoliš (UNEP) i Svjetskim centrom za nadzor zaštite okoliša (WCMC) sa sjedištem u Cambridgeu u Velikoj Britaniji.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Samobor: Na Stražniku otvorena staza „Upoznajmo šumu”

U Park šumi Stražnik otvorena je edukativno rekreativna staza „Upoznajmo šumu“ uređena sredstvima dobivenim iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je 830.000,00 kn od čega je 80 % financirano sredstvima Europske unije.

Bacanje hrane dodatno potiče klimatske promjene

Smanjenjem bacanja hrane smanjit će se emisije stakleničkih plinova, usporiti uništavanje prirode, ali i uštedjeti sredstva u vrijeme globalne recesije ističu u Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Prema najnovijem izvješću objavljenom prošlog četvrtka, tijekom 2019. godine na otpadu je završilo 17 posto hrane dostupne potrošačima ili oko 23 milijuna potpuno natovarenih 40-tonskih kamiona!

Svake godine izgubimo oko 10 milijuna hektara šuma!

Unatoč brojnim društvenim, zdravstvenim i gospodarskim blagodatima koje nam pružaju, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom, a nedavno izvješće IPCC-a potvrđuje da nam klimatske promjene i njihove razorne posljedice dolaze brže nego što se ranije pretpostavljalo.

Sadnja drveća nikada nije bila jednostavnija!

Voditelji nekoliko najboljih projekata sadnje drveća iz preko dvadeset zemalja svijeta po prvi put su se udružili s ciljem davanja snažnog poticaja naporima za pošumljavanje našeg jedinog planeta. Aplikacija Plant-for-the-Planet sada svima omogućuje jednostavnu sadnju stabala širom svijeta i to uz samo nekoliko klikova, a sva prikupljena sredstva ulažu se izravno u rasadnike stabala.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER