Morski organizmi mogu rastrgati jednu plastičnu vrećicu na čak 1,75 milijuna sitnih komadića

U oceanima godišnje završi između 4,8 i 12,7 mil. metričkih tona plastike

Uzimajući u obzir da se svake godine u oceane ispuštaju milijuni tona plastike, za većinu te količine se ne zna gdje završava i kakav je njezin utjecaj na morski ekosustav. Studija je pokazala kako morski organizmi prisutni u oceanima jednu plastičnu vrećicu mogu rastrgati na milijune mikroskopskih komadića, prije no što se prošire oceanom.

Ukupnu količinu plastike koja se nalazi u oceanima teško je procijeniti. Nedavno istraživanje pokazuje kako godišnje u oceanima završi između 4,8 i 12,7 milijuna metričkih tona plastike. U moru se pod različitim utjecajima veći komadi plastike usitnjavaju na sitne komadiće, tzv. mikroplastiku koja se u oceanima teško može pratiti.

Mikroplastika nastaje djelovanjem Sunca, vjetra i valova, ali najnovija saznanja pokazuju da nastaje i djelovanjem morskih organizama prisutnih u oceanima.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Plymouth u Ujedinjenom Kraljevstvu istraživalo je kako se različite vrste plastike usitnjavaju djelovanjem morskih organizama, kao i je li stupanj degradacije ovisan o biofilmu, sloju organskog materijala koji se nakon nekog vremena stvara na plastici.  

Znanstveni tim promatrao je kako amfipodni rak Orchestia gammarellus, koji obitava u obalnim područjima sjeverne i zapadne Europe, usitnjava plastične vrećice. Laboratorijskim praćenjem i uzduž obale, znanstvenici su otkrili kako rak može jednu plastičnu vrećicu usitniti na čak 1,75 milijuna zasebnih komadića mikroplastike, a koja je kasnijem analizama pronađena i u izmetu raka.

Istraživanjem je utvrđeno kako vrsta plastike, bilo konvencionalna, razgradiva ili biorazgradiva, nema utjecaja na brzinu potrošnje plastike, ali zanimljivo je da prisutnost biofilma na plastici povećava brzinu potrošnje za četiri puta. Navedena spoznaja dokazuje ono što potvrđuje veliki broj već provedenih istraživanja, a to je da morske organizme u vrijeme obroka privlači otpad prisutan u morima, a osobito onaj otpad koji na svojoj površini sadrži sloj prirodne tvari, tj. biofilm.

Tako je studija provedena prošle godine otkrila da morske ptice zamjenjuju plastične ostatke hranom zbog smrada koji se ispušta iz plastičnog otpada, a koji je isti kao i smrad na koji su se neke vrste ptica tisućama godina oslanjale u pronalasku hrane.

Navedeni smrad dolazi od sumpornog spoja, dimetil-sulfida (DMS) koji se razvija na plastičnom otpadu, a koji se također ispušta kada životinje poput krilova konzumiraju alge. Krilovi su omiljena hrana morskih ptica poput albatrosa i velikih burnjaka koji se tako mirisom DMS-a vode u pronalasku hrane te nerijetko umjesto krilova pojedu plastične ostatke. 

„Procjenjuje se kako se godišnje proizvede 120 milijuna tona jednokratnih plastičnih artikala kao što su plastične vrećice, a koje su jedan od glavnih izvora plastičnog onečišćenja“, rekao je Richard Thompson, profesor biologije mora na Sveučilištu Plymouth.

„Plastične vrećice već sada predstavljaju potencijalnu opasnost za morski ekosustav, ali ovo istraživanje pokazuje kako morske vrste mogu doprinijeti širenju takvog otpada. Nadalje, pokazalo se kako morski otpad nije samo estetski problem, već i veliki ekološki problem koji može nanijeti ozbiljne i trajne štete u okolišu“, dodao je Thompson.

Ovo istraživanje objavljeno je u znanstvenom časopisu Marine Pollution Bulletin.

K.P.

VEZANE VIJESTI

Hoćemo li uskoro usisavati plastični otpad iz oceana?

Možda zvuči krajnje neobično i gotovo nemoguće, ali američka neprofitna organizacija Clear Blue Sea sagradila je poluautonomni robot katamaran s kojim iz oceana namjerava usisati što više otpada. Priču o tome objavio je Washington Post.

Njemačka vlada odlučila je zabraniti plastične vrećice

Njemačka savezna vlada je na prijedlog ministrice zaštite okoliša Svenje Schulze prošlog tjedna pokrenula zabranu laganih plastičnih vrećica. Prijedlog zakona predviđa da će plastične vrećice s debljinom stjenke od 15 do 50 mikrona ubuduće biti zabranjene, a izuzetak su najtanje vrećice za pakiranje voća i povrća čija bi zabrana očekivano dovela do povećanja količina plastične ambalaže u trgovinama.

Kaufland više ne prodaje plastične vrećice

Kaufland Hrvatska je prvi trgovački lanac koji je odlučio ukloniti lagane plastične vrećice iz prodaje od 1. siječnja 2020. Kupci na blagajnama mogu birati između alternativnih varijanti poput papirnatih ili platnenih vrećica.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER