Drvni otpad jača reciklirani beton

Inovativno rješenje japanskih istraživača

Istraživanje Instituta za industrijske znanosti Sveučilišta u Tokiju pokazalo je da se reciklirani beton može ojačati dodatkom drvnog otpada. Ova pionirska tehnika obećava ekološki prihvatljiv način poboljšanja betonskih konstrukcija uz istodobno smanjenje troškova izgradnje i emisija ugljikovog dioksida.

U svijetu se sve više istražuju mogućnosti ponovne uporabe, odnosno recikliranja otpadnog betona, a veliki napredak u tom području mogla bi omogućiti upravo nova revolucionarna metoda japanskih istraživača s Instituta za industrijske znanosti Sveučilišta u Tokiju.

Voditelj istraživačkog tima s Instituta za industrijske znanosti Sveučilišta u Tokiju, Li Liang, tvrdi kako je ponovo korištenje agregata od starog betona neodrživo zbog toga što proizvodnja novog cementa utječe na emisije stakleničkih plinova čime dodatno potiče klimatske promjene. Stoga je njegov istraživački tim želio pronaći bolji način ponovne uporabe otpadnog betona, i to onaj koji bi građevinskoj industriji i proizvodnji betona omogućio uvođenje načela kružnog gospodarstva.

Inovativno rješenje japanskih istraživača uključuje uklanjanje otpadnog betona i njegovo usitnjavanje u prah, dok se drvni otpad i piljevina umjesto odlaganja na odlagalištu koriste u postupku recikliranja betona za dobivanje ključnog sastojka lignina. Lignin je neugljikohidratni polifenolni polimer koji poput plastike ili cementa povezuje celulozna vlakna u vrlo čvrstu izvanstaničnu strukturu. Biljna stanica sintetizira lignin i pohranjuje ga na unutarnju stranu celulozne stijenke. Budući da lignin predstavlja nepropusnu zapreku, takve stanice ugibaju i od njih ostaje samo vanjska celulozno-ligninska struktura koja drvu daje veliku čvrstoću.

  • Izvor: Yuya Sakai - Institute of Industrial Science, the University of Tokyo

Prah usitnjenog otpadnog betona se potom miješa s vodom i ligninom kako bi se dobila smjesa koja se izlaže visokom pritisku i zagrijava čime lignin postaje ljepilo koje popunjava praznine između betonskih čestica. Rezultat je novooblikovani beton s još boljim karakteristikama, koji lignin čini biorazgradljivijim.

„Većina recikliranog betona koji smo napravili pokazala je bolju čvrstoću i otpornost na savijanje nego obični beton“, reko je jedan od autora istraživanja Yuya Sakai. „Ovo otkriće nam omogućuje veliki pomak prema zelenijoj, ekonomičnijoj građevinskoj industriji koja ne samo da smanjuje zalihe otpadnog betona i drva, već pomaže u rješavanju problema klimatskih promjena.“

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Vlasnici kuća u Italiji sada mogu besplatno instalirati fotonaponske sustave

Talijanska vlada je povećala potpore za energetsku obnovu zgrada i projekte nadogradnje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske sustave i sustave za pohranu energije za koje će se umjesto dosadašnjih 50 od sada financirati 110 posto troškova! To je tek dio nove uredbe talijanske vlade koja je prošlog tjedna izglasala paket mjera za oživljavanje gospodarstva kao odgovor na krizu COVID-19.

Savitljivi beton koji se proizvodi bez cementa manje šteti okolišu

Beton je najšire korišteni građevinski materijal u svijetu zahvaljujući svojoj nevjerojatnoj čvrstoći, ali nije izrazito izdržljiv pri savijanju. Istraživači sa Sveučilišta Swinburne razvili su novu vrstu betona koji ne samo da se može bolje savijati, već njegova proizvodnja ne zahtijeva cement čime se bitno smanjuje utjecaj procesa na okoliš.

„Gumeni“ beton podnosi udare bez pucanja

Zgrade koje se grade za vojne potrebe i potrebe zaštite civila trebaju biti posebno izdržljive. Imajući to u vidu, rusko Dalekoistočno federalno sveučilište u Vladivostoku nedavno je razvilo novi oblik betona koji je daleko otporniji na pucanje od uobičajenih vrsta.

Novi materijal bez cementa utire put „zelenom“ betonu

Razvijen je novi vezivni materijal koji bi mogao zamijeniti glavni sastojak betona - cement. Radi se o ekološki prihvatljivom materijalu dobivenom od pepela elektrana na ugljen. Osim što sam novi materijal nije štetan po okoliš prilikom njegove upotrebe, dobiva se iz otpada industrije koja ima velik utjecaj na emisije stakleničkih plinova čime se on nastoji smanjiti.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER