Rekordne razine stakleničkih plinova u atmosferi

Klimatska kriza: Još jedna godina rekordnih emisija stakleničkih plinova, upozorava Svjetska meteorološka organizacija (WMO)

Razine tri glavna staklenička plina koji zadržavaju toplinu u atmosferi – ugljikov dioksid (CO2), metan (CH₄) i dušikov oksid (N2O), dosenule su novu rekordno visoku razinu, objavila je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Glavni tajnik WMO-a, Petteri Taalas, pozvao je svjetske čelnike da u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. godine učine više kako bi se zaustavilo oslanjanje na proizvodnju energije iz fosilnih goriva te upozorio da je „u pitanju budućnost čovječanstva“.

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), globalne prosječne koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) su 2018. godine dosegnule 407,8 dijelova na milijun, što predstavlja porast u odnosu na vrijednost od 405,5 dijelova na milijun (ppm) zabilježenu 2017. godine.

Porast razine CO2 zabilježen 2018. godine u odnosu na 2017. vrlo je blizu porastu zabilježenom 2017. godine u odnosu na 2016. i nešto je viši od prosjeka za proteklo desetljeće. Također, globalne razine CO2 prešle su značajnu i simboličnu razinu od 400 dijelova na milijun 2015. godine.

WMO u svom priopćenju podsjeća kako se CO2 u atmosferi zadržava stoljećima, a u oceanima još duže.

Također, globalnim motrenjem atmosfere zabilježen je i značajan porast koncentracija metana i dušikovog oksida u odnosu na prošlo desetljeće. Dugovječni staklenički plinovi su posljedično od 1990. godine svoj učinak zagrijavanja atmosfere povećali za čak 43 %, a prema podacima američke Nacionalne oceanografske i atmosferske službe (NOAA), udio CO2 u ukupnom porastu zagrijavanja je u posljednjem desetljeću iznosio oko 80 %.

„Ne bilježimo naznake usporavanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, a još manje opadanja, unatoč svim obvezama preuzetim potpisivanjem Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama“, izjavio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. „Trebamo se prisjetiti da je Zemlja posljednji put doživjela koncentraciju CO2 koja bi se mogla usporediti s trenutnim razinama prije 3-5 milijuna godina. U to su vrijeme temperature bile više za 2-3 °C, a razina mora bila je za 10-20 metara viša nego danas, rekao je Taalas.

Nastavak ovih trendova znači da će se buduće generacije suočiti sa sve značajnijim utjecajima klimatskih promjena, uključujući porast temperature, ekstremnim vremenskim uvjetima, nedostatkom vode, podizanjem razine mora i poremećajima morskih i kopnenih ekosustava.

U priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) navodi se kako je koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi dosegnula rekornu razinu koja je 147 % veća u odnosu na predindustrijske razine iz 1750. godine.

Nadalje, metan (CH₄) je 2018. godine u atmosferi dosegnuo novu rekordno visoku razinu i to od oko 1869 dijelova na milijardu (ppb), što iznosi 259 % predindustrijske razine.

Koncentracija dušikovog oksida (N20), koji se u atmosferu emitira iz oko 60 % prirodnih i oko 40 % antropogenih izvora, uključujući oceane, tlo, izgaranje biomase, upotrebu gnojiva te različite industrijske procese, popela se na 123 % u odnosu na predindustrijsku razinu.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Desetljeće na izmaku najtoplije u povijesti mjerenja

Zbog iznimne globalne topline potaknute emisijama stakleničkih plinova proteklo će desetljeće najvjerojatnije ostati zabilježno kao najtoplije u povijesti mjerenja, navodi se u privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime, objavljenom u utorak tijekom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER