Uključite se u zaštitu plemenite periske

Ministarstvo zaštite okoliša poziva građane da dojave ukoliko uoče strogo zaštićene plemenite periske

U Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike prošlog je tjedna održan sastanak na temu ugroženosti strogo zaštićene plemenite periske (Pinna nobilis).

Na sastanku su, uz predstavnike Zavoda, sudjelovali stručnjaci i znanstvenici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, Prirodoslovnog muzeja Split, Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Aquariuma Pula, Hrvatskog veterinarskog instituta, Društva istraživača mora 20000 milja te javnih ustanova Nacionalni park Mljet i Nacionalni park Brijuni.

Periska je endem Sredozemnog mora te ujedno najveći školjkaš Sredozemnog mora koji može narasti do 120 cm. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica. Vrsta je zabilježena na dubinama od 0,5 m do 60 m te se pojavljuje u cijelom Jadranu, a zbog svoje je ugroženosti i njenih staništa strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Tijekom jeseni 2016. godine na španjolskoj su obali zabilježene pojave masovnog pomora plemenitih periski, a od tada je isto zabilježeno na velikom broju lokaliteta diljem Sredozemnog mora, uključujući i Jadransko more, uglavnom u njegovom južnom i srednjem dijelu. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp. Međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do 100-postotne smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.

Na sastanku je prezentiran prijedlog Plana praćenja i nadzora zaraze i smrtnosti plemenite periske u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Također, definirani su budući koraci za uspostavu mjera očuvanja, a kao potencijalna mjera razmatra se i izuzimanje zdravih jedinki iz nekoliko populacija u hrvatskom dijelu Jadrana, koje bi se mogle očuvati u zatvorenim sustavima u akvarijima te služiti za repopulaciju ili ponovno naseljavanje.

Ministarstvo zaštite okoliša stoga moli za pomoć sve zainteresirane građane da na adresu elektronske pošte vrste@mzoe.hr dojave lokalitete (po mogućnosti i geografske koordinate) na kojima su opazili periske, uključujući informacije o prisutnosti uginulih jedinki te fotografije.

MZOE / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Može li sustav podmorskih barijera Mose spasiti Veneciju?

Nakon što je za najveći plimni val od 1966. godine okrivio klimatske promjene, gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro je u petak pozvao građane da prate podatke o porastu razine mora. Iako Venecija još nije zbrojila štete od visokog plimnog vala koji je grad pogodio u noći s utorka na srijedu, grad se već danas priprema za novi plimni udar, budući da gradske vlasti očekuju da bi razina mora mogla narasti za 160 cm.

Plemenitoj periski prijeti izumiranje!

Zadarska udruga Društvo istraživača mora - 20000 milja proteklog je mjeseca provela istraživanje na Elafitima i zabilježila prvi masovni pomor plemenite periske u Jadranu! Prijetnja ovom endemskom i najvećem školjkašu Mediterana očito je stigla i u naše more, stoga je od iznimne važnosti s aktualnim događanjima upoznati cjelokupnu hrvatsku javnost i pomoći pri nastavku istraživanja.

Što se ovog ljeta dogodilo s plemenitom periskom?

Najveći endemski školjkaš Mediterana, plemenita periska (Pinna nobilis), strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj. Poznata je i pod imenima lostura, loščura i palastura, a rasprostranjena je na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja Jadrana.

Obični dupini ponovno u Jadranu!

Više desetljeća nakon što su obični dupini nestali iz Jadrana posljednjih godina veće skupine ponovo se pojavljuju! Istraživači Instituta Plavi svijet su kod otočića Mana pored Kornata zabilježili najveću do sada opaženu skupinu od preko 50 običnih dupina!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER