Inovativna arhitektura u „bojama čovječanstva“

U Ženevi se gradi novo sjedište organizacije Liječnici bez granica

Novi Operativni centar Liječnika bez granica u Ženevi gradit će se prema projektu tvrtki Steven Holl Architects i Rüssli Architekten. Ovim projektom naziva „Boje čovječanstva“ želi se postići integracija temeljnih vrijednosti humanitarne organizacije Liječnici bez granica: neovisnost, nepristranost, neutralnost, altruizam i dinamika.

Na međunarodnom natječaju za projekt novog sjedišta humanitarne organizacije Liječnici bez granica (Médecins Sans Frontières/Doctors Without Borders) pobijedila je poznata arhitektonska tvrtka Steven Holl Architects sa sjedištem u New Yorku. Projekt tvrtke SHA, izrađen u suradnji sa švicarskom tvrtkom Rüssli Architekten, osvojio je prvu nagradu na natječaju na kojem su konkurirali arhitektonske tvrtke Pool Architekten & Mak, Sauerbruch Hutton, Emilio Tuñon Arquitectos & Ruckstuhl Architekten, Blue Architects i konzorcij Sou Foujimoto s New Talent Workshopom.

Nova energetski učinkovita staklena zgrada bit će obložena inovativnim obojenim fotonaponskim sustavom i omogućit će ugodan rad u uredima i druženje u zajedničkim prostorima za više od 250 zaposlenika.

Druženje u prostoru koji pruža osjećaj zagrljaja

Projekt nazvan „Boje čovječanstva“ osmišljen je kao funkcionalan prostor, fleksibilan i otvoren za interakcije zaposlenika, koji će u komunikacijskim prostorima na raspolaganju imati brojne niše zakrivljenih oblika. Ove niše namijenjene za druženje, razgovore i suradnju svojim će oblicima zaposlenicima pružati osjećaj zagrljaja.

„Ovi prostori služe kao prijateljski katalizator interakcije, djelujući kao društveni kondenzatori unutar zgrade“, objašnjavaju arhitekti iz tvrtke SHA.

Temeljne vrijednosti unutar živahne fasade

„Projektom novog Operativnog centra u Ženevi željelo se postići da Liječnici bez granica njime integriraju svoje temeljne vrijednosti kao što su neovisnost, nepristranost, neutralnost, altruizam i dinamika uz izazov suvremene arhitekture i samog projekta u budućnosti“, dodaje Mathieu Soupart, direktor logistike za MSF Operativni centar Ženeva.

Glavni pečat zgradi će dati fotonaponsko staklo u različitim stupnjevima propusnosti kako bi se time označilo različite tipove interijera i pružila energija, zasjenjenje i živahnost fasade. 40-postotno prozirni solarni paneli proizvedeni u velikom rasponu boja bit će postavljeni unutar fleksibilnih okvira koji će omogućiti potpuno otvaranje prozora. Sustav je također dizajniran na način da omogućuje eventualno širenje zgrade u budućnosti.

Inovativno korištenje geotermalne energije

Fotonaponskim pločama će se također obložiti i sam vrh zgrade, na kojem će se nalaziti i krovni vrt. Priključivanjem na GeniLac sustav korištenja geotermalne energije Ženevskog jezera, solarni paneli će omogućiti da zgrada sama proizvodi do 72 posto potrebne električne energije.

Ženevski operativni centar bit će smješten pored nekoliko drugih projekata svjetski poznatih arhitekata, uključujući i novi Institut za međunarodne studije i razvoj koji je projektirao Kengo Kuma i Fondaciju Terra & Casa prema projektu Bonnard Woeffray Architectes.

Početak gradnje se očekuje na proljeće 2019. godine

VEZANE VIJESTI

Citu i White Arkitekter grade novo održivo središte Leedsa

Najveća skandinavska tvrtka White Arkitekter sa sjedištem u Göteborgu i tvrtka Citu zajedno su osmislili plan izgradnje održivog naselja naziva Climate Innovation District u Leedsu.Ovom brownfield investicijom nastaje novo održivo središte grada s više od 500 stanova i kuća te se razvija trenutno najveći održivi razvojni projekt u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi eko-toranj GIOIA 22 za nastavak preobražaja Milana

U milanskoj četvrti Porta Nuova u blizini željezničkog kolodvora Garibaldi, priprema se realizacija poslovnog tornja nove generacije - ekološki održivog nebodera naziva GIOIA 22. Toranj će se graditi prema projektu Gregga Jonesa iz arhitektonskog studija Pelli Clarke Pelli Architects, čiji je osnivač César Pelli - arhitekt koji je sagradio neke od najviših svjetskih tornjeva.

Nova zgrada DHMZ – robusne lamele umjesto razigrane forme usklađene s okolišem

Javnosti je ostalo nepoznato je li ijedan od ocjenjivanih 15 radova, pa ni od onih prvih pet koji su ušli u uži izbor, pokušao odgovoriti na izazove suvremene arhitekture. Koliko su radovi naših arhitekata samo reprodukcija već viđenog na nekim drugim prostorima, a koliko se ovakva jedna zgrada za potrebe DHMZ „ugrađuje u prirodu“? Prostora za razmah novih ideja ima, samo ima li ideja i hrabrosti da se one realiziraju?

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER