Meduze i bez mozga preuzimaju oceane

Mogu li nas meduze natjerati na ozbiljnije shvaćanje klimatskih promjena?

Meduze se šire oceanima, dok zagrijavanje, zakiseljavanje i deoksigeniranje mora i oceana prijete drugim morskim životima. Nakon dugog ignoriranja ovih lijepih, ali misterioznih stvorenja, znanstvenici pokušavaju shvatiti kako se prilagođavaju životu u toplijim, kiselim i manje oksidiranim morima.

Prošlog su ljeta brojni kajakaši, plivači, surferi, ribari i nautičari svjedočili nesvakidašnjem prizoru milijuna meduza koje su preplavile zaljev Monterey u Kaliforniji. Površina oceana izgledala je kao da se pretvorila u želatinoznu narančasto zeleno žutu juhu, ispunjenu nepreglednom količinom meduza, ponajviše vrsta Chrysaora fuscescens, Aurelia aurita i Phacellophora camtschatica. Najezda meduza čak je uzrokovala začepljenje dovoda morske vode kojom se opskrbljuje Monterey Bay Aquarium, inače poznat po zadivljujućoj izložbi meduza i prvorazrednim istraživačkim laboratorijima.

Ova pojava zaintrigirala je istraživače Monterey Bay Akvarija, ali i njihove kolege iz Berlinskog zoološkog vrta, koji su pri istraživanju tražili odgovore na pitanja kako se meduze reproduciraju i zašto im brojnost tako značajno varira te tako razjasnili njihovu ulogu u oceanima.

Što meduze čini tako otpornima?

Klimatske promjene su s velikom vjerojatnošću utjecale na iznenadan porast broja meduza u zaljevu Monterey, ali znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti što ih čini tako otpornima i kako tako naglo mogu povećati svoju populaciju.

Poznato je da meduze predstavljaju važan izvor hrane za brojne morske životinjske vrste, čak i za one koje ih ne konzumiraju redovito. Istraživači su također otkrili da meduze mogu preživjeti i često se vrlo brzo množiti u toplijim, kiselijim i manje oksidiranim morima, što znači da su kao vrsta prilagodljivije na klimatske promjene koje oceane ipak čine nenastanjivim za druge morske vrste.

„Ima toliko toga što ne znamo o meduzama i čini se kako smo tek na početku saznanja o ovoj vrsti“, kaže istraživačica iz australskog Hobarta Lisa-Ann Gershwin, koja je napisala dvije knjige o meduzama.

Kada se govori o nedovoljnom poznavanju meduza, to se najviše odnosi na pojedinosti o životnim ciklusima meduza i njihovoj rasprostranjenosti u oceanima.

Tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća bilo je više pokušaja uzgoja meduza u akvarijima, no tadašnje tehnike nisu bile dovoljno pouzdane da bi se postigao neprekidan i siguran uzgoj. To se promijenilo tek kasnih šezdesetih godina 20. stoljeća, kada su razvijeni specijalizirani zaobljeni stakleni spremnici s blagim protokom vode. Akvariji i laboratoriji u Njemačkoj, Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama razvili su neke od najranijih istraživačkih i uzgojnih programa te su tijekom godina pridonijeli boljem poznavanju meduza.

Meduze i dalje ostaju misterija

Posljednjih godina ostvaren je velik pomak u istraživanjima koji je omogućio nova saznanja o meduzama. Znanstvenici su uspjeli iskoristiti bioluminiscenciju meduza za korištenje u biomedicinskim istraživanjima, proučiti njihove životne cikluse i shvatiti njihovu sposobnost preživljavanja u morima s niskim sadržajem kisika. Promatranjem meduza odredilo se i kako su povezane s drugim morskim oblicima života, no ostalo je još mnogo otvorenih pitanja.

Znanstvenici su već odavno ustanovili kako meduze mogu opstati u oceanskim uvjetima neprihvatljivim za manje prilagodljive morske organizme te da njihov rastući broj može biti znak utjecaja klimatskih promjena na oceane.

Nagli i sve češći porast broja meduza posljednjih je nekoliko desetljeća postala gotovo uobičajena pojava širom svijeta. „Sve veća učestalost ovakvih pojava sigurno je povezana s negativnim ljudskim utjecajem na okoliš i to pretjeranim izlovom ribe i onečišćenjem mora, a uzrokuje ih i zagrijavanje mora i oceana, kao i njihovo zakiseljavanje kao posljedica porasta koncentracije CO2 u atmosferi“, izjavio je istraživač Lucas Brotz sa Sveučilišta British Columbia i član inicijative The Sea Around Us.

Brotz napominje kako znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti uspjeli shvatiti temeljne dijelove životnog ciklusa meduza - konkretno, kako se mlade meduze ili polipi mikroskopskih dimenzija pretvaraju u odrasle. To je uglavnom zbog toga što se polipi teško pronalaze i proučavaju u divljini.

Proučavanje u akvarijima pomaže pri boljem razumijevanju njihove uloge u morskom ekosustavu

„Mislim da nije važno ako se proučavaju u zatočeništvu ili divljini“, kaže Lisa-Ann Gershwin. „Nepoznanice koje se povezuju s divljinom, svakako je najbolje proučavati u divljini, ali u divljini se ne može pratiti njihova reprodukcija, jer ne možete proučavati kako meduze rastu dok slobodno plivaju u prirodnom okruženju.“

„Jedna od glavnih prednosti uzgoja u akvarijima jest to što ljudima omogućuje učenje o meduzama bez opasnosti od ozljeđivanja“, rekao je Wyatt Patry, viši akvarist u Monterey Bay Akvariju u kojem je u velikim staklenim posudama s dramatičnom rasvjetom izloženo gotovo 20 vrsta meduza. Rad ovog akvarija je važan zbog unaprjeđenja našeg znanja o meduzama, a njegovi znanstvenici su svojim istraživanjima uvelike doprinijeli razvoju uzgoja meduza, rekao je Patry, a također pomažu pri boljem razumijevanju uloge meduza u morskom ekosustavu.

„Meduza nema mozak, kao ni centralizirani živčani sustav, tako da je naše razumijevanje onoga što ili kako meduze misle ili osjećaju još uvijek velika nepoznanica u odnosu na druge životinjske vrste“, rekao je Brotz.

„Pretpostavljam kako će čovječanstvo prije popraviti svoj odnos s ostalim sisavcima i drugim srodnim organizmima nego što se će ozbiljnije početi baviti meduzama. No vrlo su važna sva istraživanja koja nam mogu pomoći pri poboljšanju znanja, podizanju svijesti i aktivnijem uključivanju ljudi u rješavanje problema s kojima se suočavaju oceani, pogotovo s obzirom na sadašnju razinu prijetnji kojima nažalost sve češće svjedočimo“, kaže Brotz.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Svjetski je dan voda

Dana 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda. Taj dan ukazuje na važnost pitke vode i održivog upravljanja vodnim resursima. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine.

Borba za spas koraljnih grebena na Havajima

Oko petine koraljnih grebena na svijetu je mrtvo, a preživjeli koralji pod stalnom su prijetnjom ne samo klimatskih promjena, već i algi. Korištenjem novog uređaja alge se pažljivo „usisavaju“ s koralja, a za preostali dio brinu se morski ježinci za koje su alge prava gastronomska poslastica!

Ljudski utjecaj uzrokovao drastično smanjenje oceanske divljine

Vodom je prekriveno oko 71 posto Zemljine površine te se upravo zbog tog plavetnila Zemlja često naziva „plavim planetom“. Već i prije utjecaja klimatskih promjena, čovječanstvo je svojim aktivnostima degradiralo čak oko šest sedmina „plavog planeta“ uzrokujući tako smanjenje oceanske bioraznolikosti.

Zakiseljavanje oceana prijeti morskim šumama kelpa

Šume morske trave kelpa podmorska su područja uz samu obalu, a predstavljaju bogata staništa raznih vrsta životinja, od riba do sisavaca. Ova visoka smeđa morska trava slabo podnosi promjene u kemiji oceana, točnije njegovo zakiseljavanje. Naime, znanstveno je dokazano da povećane koncentracije otopljenog ugljikovog dioksida u oceanima pripomažu napredovanju morskih korova koji polako zauzimaju i područja šuma kelpa te ih tako osiromašuju.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER