Vodeći hrvatski klimatolozi o klimatskim promjenama

U kojim bi hrvatskim gradovima klimatske promjene mogle prouzročiti veliku štetu?

Vodeći hrvatski klimatolozi Lidija Srnec i Branko Grisogono za portal Dnevnik.hr govore o tome što se događa s klimom, tko je mijenja i kakav će utjecaj imati na naš život.

Lidija Srnec iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i prof.dr.sc. Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, upozoravaju na alarmantan utjecaj klimatskih promjena koje su vidljive svuda oko nas, a mnogi ih još uvijek negiraju.

„Klima se definitivno mijenja. Međutim, kada govorimo o klimi moramo razlikovati prirodne klimatske varijacije i klimatske promjene. Prirodne klimatske varijacije su posljedica toga što je klimatski sustav varijabilan. Mijenja se na kraćim vremenskim skalama tako da niti jedna sezona nije jednaka“, objašnjava Lidija Srnec iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Branko Grisogono, profesor dinamične meteorologije na zagrebačkom PMF-u, ističe također da se klima mijenja globalno i to ubrzano zadnjih sto, sto i pedeset godina.

„To je prvenstveno zbog plinova staklenika koji rastu i onda oni dovode do globalnog zatopljenja koje se očituje na različitim mjestima na različite načine. Uglavnom, izgleda da smo ušli u novu epohu što neki znanstvenici nazivaju antropocen – gdje je čovjek dominantni faktor", kazao je profesor Grisogono.

>>> Pročitajte još >>>  Znanost je potvrdila: klimatska kriza nema prirodni uzrok!

Posljedice osjećamo kroz porast temperature

Grisogono upozorava da ako zadržimo globalnu ekonomiju i proizvodnju energije na sadašnjem nivou onda bi na kraju ovog stoljeća bili topliji u prosjeku oko pet stupnjeva u odnosu na kraj 19. stoljeća.

„Od industrijskog razdoblja, dakle kraja 19. stoljeća, već smo dostigli jedan stupanj. Ono što se želi spriječiti je da temperatura nastavi rasti i po sporazumu iz Pariza željeli bismo da se zaustavi negdje do 1,5 stupanj. Ono što se danas zna da ako ne prekinemo s emisijama stakleničkih plinova da će se 1,5 stupanj doseći do 2030. godine”, kazala je Lidija Srnec za Dnevnik.hr.

>>> Pročitajte još >>>  Dubrovnik pod velikom prijetnjom podizanja razine mora

Prodiranje mora u kopno moglo bi u potpunosti uništiti poljoprivredu

„Pokazalo se da razina mora raste i da se za Jadran do kraja ovoga stoljeća može očekivati porast razine mora i to između 35 do 60 centimetara. To je za našu obalu dosta, osobito za područja kao što su delta Neretve jer su uz more i dolazi do salinizacije tla i prodiranja u kopno tako da bi u tom slučaju mogla biti privreda i poljoprivreda ugrožena, dotok plitke vode i ostalo“, navela je Srnec.

„Rijeka Mirna u Istri u prilično je opasnoj situaciji, ali i niske obale poput Lošinja, Hvara, Stona, Trogira, pa čak i Zadra”, kazao je Grisogono te dodao da se klimatske promjene ne mogu zaustaviti, ali se mogu usporiti.

Za profesora Grisogona rješavanje problema klimatskih promjena zahtjeva posebne politike, a posebno je upozorio na stav Hrvatske po pitanju klimatskih promjena.

„Nije dobro kako se ponaša Hrvatska jer mi to samo deklarativno radimo zato što EU to od nas traži. Imat ćemo problema sa zdravstvom. Poljoprivreda se dobro postavlja. Ribarstvo se tome mora prilagoditi, promet, turizam, ali i vodni resursi. Hrvatska je bogata vodom kao takvom, ali nismo s vodnim resursima, zato što imamo puno kraškog terena i voda vrlo brzo ponire, tako da uskoro možemo imati i poteškoća s vodom“, zaključio je profesor Grisogono.

Dnevnik.hr / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Žetve su sve ugroženije ekstremnim zagrijavanjem

Sve topliji svijet predstavlja sve veću mogućnost ekstremnih toplinskih valova, i to na više od jednog kontinenta istovremeno, te sve veću prijetnju svjetskoj sigurnosti hrane.

Znanost je potvrdila: klimatska kriza nema prirodni uzrok!

Planet se trenutno zagrijava brže nego ikada u povijesti. Već i ptice na grani znaju da se ne radi o uobičajenom prirodnom ciklusu, dapače klimatske promjene itekako osjećaju na svom perju, no znanstvenici su ovom novom studijom to konačno i potvrdili.

High-tech bojama protiv porasta temperatura u gradovima

Stanovnici Los Angelesa, New Yorka, Londona, Madrida i Pariza se već duže vrijeme suočavaju s posljedicama porasta temperatura u svojim gradovima i problemom poznatijim kao efekt toplinskog otoka. Iako se neki od navedenih gradova s porastom vrućina pokušavaju boriti na razne načine – danima bez automobila, krovnim i vertikalnim vrtovima ili bijelim krovovima i prometnicama, temperature ipak neumoljivo rastu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER