Životinje se presporo prilagođavaju promjenama klime

Prilagodba se ne odvija brzinom koja garantira njihov opstanak

I životinje su prisiljene prilagoditi se promjenama klime, no pitanje je odvija li se ta prilagodba dovoljno brzo i omogućuje li im mogućnost preživljavanja? Dosadašnji izvještaji ne daju nam razlog za optimizam.

Njemački znanstvenici pronašli su odgovor na vrlo važno pitanje o utjecaju klimatskih promjena i mogućnostima preživljavanja životinjskih vrsta. Mogu li se dakle životinje prilagoditi promjenama klime? Odgovor na to pitanje dobiven je zahvaljujući detaljnoj analizi deset tisuća studija i vrlo je jednostavan: životinje se mogu prilagoditi klimatskim promjenama, ali ipak ne dovoljno brzo.

Brzo zagrijavanje planeta u uvjetima klimatske krize uzrokovane neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva prijeti mjerljivoj promjeni klimatskih uvjeta i u svakom se slučaju podudara s onim što se čini kao početak masovnog izumiranja, koje bi moglo biti u rangu onih zabilježenih u stijenama u razdoblju Perma ili bilo kojeg drugog izumiranja u povijesti povezanog s promjenama svjetske klime.

Razlika je u tome što se klima sada mijenja znatno većom brzinom nego ikada prije. Mogu li se onda životinje koje ne mogu migrirati u hladnija područja prilagoditi promjenjivim uvjetima?

Tim s Leibniz instituta za istraživanja zoološkog i divljeg životinjskog svijeta (Leibniz IZW) i više od 60 suradnika diljem svijeta navode u časopisu Nature Communications kako su proučavali mogućnost promjene fiziologije, veličine ili ponašanja životinja s ciljem prilagodbe povišenim temperaturama i promijenjenim vremenima pojave godišnjih doba. Biolozi ovaj tip prilagodbe nazivaju „fenotipska promjena“.

Na pitanja poput ovih nije lako ponuditi odgovor. Kako bi bili sigurni, biolozima su bili potrebni pouzdani podaci o lokalnim temperaturama na brojnim mjestima. Osim toga, trebali su sigurne informacije o vremenima migracije, razmnožavanja, hibernacije i drugih velikih događaja u životima proučavanih vrsta tijekom nekoliko godina. Također su trebali pronaći studije slučaja kojima su se podaci skupljali tijekom više generacija populacije jedne vrste na jednom području.

Kada su pronašli promjene u svojstvima odabranih vrsta, biolozi su morali proučiti vode li takve promjene većoj mogućnosti preživljavanja ili brojnijem potomstvu. Pronašli su pouzdane podatke o 17 vrsta u 13 država.

  • Znanstvenici su se usredotočili na vrste ptica brojnih populacija, primjerice svrake (Pica pica) i crnoglave muharice (Ficedula hypoleuca), za koje se zna da su razvile prilagodbu klimatskim promjenama. Studija je također obuhvaćala podatke o kornjačama i nekim vrstama sisavaca. / Foto: Creative Commons / Martin Arusalu – Unsplash

Sve nas navodi na pesimizam

U konačnici, većina njihovih podataka dolazi iz proučavanja ptica, među kojima su uobičajene i brojne vrste poput velike sjenice (Parus major), obične svrake (Pica pica) ili europske crnoglave muharice (Ficedula hypoleuca).

Zaključak je da čak i kada bi se populacije ptica mogle mijenjati s okolišnim uvjetima, možda to ne bi mogle učiniti dovoljno brzo do migracija koje se odvijaju u vrijeme sve ranijeg proljetnog cvjetanja ili do gniježđenja koje bi se uskladilo s eksplozijom populacija kukaca koje pružaju hranu za ptiće.

„Čak i populacije koje se adaptivno mijenjaju, uspijevaju to brzinom koja ne osigurava njihov opstanak“, navodi Alexandre Courtiol s Leibniz Instituta. Podaci koji su dostupni primjenjivi su na vrste za koje je poznato da se dobro nose s promjenjivim uvjetima.

„Prilagodljive reakcije u slučaju rijetkih ili ugroženih vrsta trebaju se još proučiti“, kaže njegova kolegica i koautorica studije Stephanie Kramer-Schadt. „Bojimo se da će prognoze opstanka populacija takvih vrsta koje je potrebno očuvati biti još pesimističnije.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Otkriven uzrok Velikog izumiranja morskog svijeta

Jedno od velikih događaja izumiranja u povijesti Zemlje, izbrisalo je svaki trag čak 70 posto morskih vrsta prije otprilike 252 milijuna godina. Istraživači su kroz simulaciju ondašnjih okolišnih uvjeta otkrili točan uzrok nestanka morskih bića, posebice onih sa staništem na većim geografskim širinama.

Ptice gladuju zbog sve ranijih i toplijih proljeća

Klimatske promjene dovode do toplijih i ranijih proljeća što remeti red hranjenja i izlijeganja mladih ptića. Naime, s ranijim proljećem dolazi do ranijeg vrhunca gusjenica i ostalih insekata s kojima se ptice hrane, tako da one jednostavno zakasne na obilne šumske obroke. U nemogućnosti prilagodbe, izgubljenost u vremenu i prostoru nekih vrsta ptica mogla bi za njih u budućnosti biti pogubna.

Znaci izumiranja pojavljuju se i stotinama tisuća godina unaprijed

Njemački istraživački tim dokazao je da se masovno izumiranje može predvidjeti stotinama tisuća godina unaprijed istražujući posljednji takav događaj na prijelazu iz perma u trijas. Danas je čovjek jedan od najvećih uzročnika izumiranja vrsta, no ono je i posljedica velikih klimatskih promjena koje već osjećamo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER