Klimatska kriza: Na Aljasci izgorjela površina od 2.226 km2

Očekivana posljedica klimatskih promjena

S nastavljanjem ljetnih vrućina nitko nije previše iznenađen povećanjem broja požara na Aljasci koji su se već duže vremena očekivali kao izravna posljednica klimatske krize.

Ranije ovog mjeseca, na Aljasci su zbog velikog požara evakuirana dva mala naselja blizu Andersona čije je stanovništvo, udaljeno oko 16 kilometara sjeveroistočno od požara, također bilo spremno na evakuaciju. Prema InsideClimate Newsu, ovaj požar je tek jedan u nizu brojnih požara na Aljasci gdje je ove godine dosad izgorjelo već 4.856 km2, što 2019. čini jednom od tri godine s najvećim brojem požara u toj američkoj saveznoj državi. Povećanje broja požara unutar arktičkog pojasa nije iznenađenje jer se već duže vremena očekivalo kao izravna posljednica klimatske krize.

„Kada govorimo o pojavama toplinskih valova i požarima unutar arktičkog pojasa, uopće nisam iznenađen, to se naime već odavno predviđalo. No, unatoč tome ova situacija je vrlo zabrinjavajuća“,  rekao je za InsideClimate News Michael Mann, klimatolog sa Sveučilišta Pennsylvania State.

Požari na Aljasci otkrivaju utjecaj klimatskih promjena na više načina. Više temperature isušuju tundru i sjeverne borealne šume. Aljaska je ovog proljeća i ljeta osjetila rekordni toplinski val. Prema podacima američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), temperature su u cijeloj državi od srpnja 2018. godine do lipnja 2019. godine bile u prosjeku iznad temperature zaleđivanja po prvi put u posljednjih 95 godina.

  • Talkeetna, Aljaska (04.07.2019.) / Foto: Spc. Michael Risinger - U.S. Army National Guard

Brian Brettschneider, znanstvenik u Međunarodnom arktičkom istraživačkom centru (IARC), rekao je za InsideClimate News da klimatske promjene također povećavaju vjerojatnost pojave olujnog nevremena koje je odgovorno za veliki broj požara na Aljasci. Prema Alaska Division of Forestry, udari munja samo su početkom srpnja uzrokovali 12 novih požara u državi.

Prema podacima Alaska Wildland Fire Information, požar koji je 8. srpnja buknuo na području rijeke Hess Creek označen je kao najveći požar u Sjedinjenim Američkim Državama, a zahvatio je površinu od gotovo 600 km2. Kako je naveo CNN, ovaj požar u središnjem dijelu Aljaske gori još od 21. lipnja.

Prema izvještaju nacionalnog koordinacijskog centra (NICC), početkom srpnja je na Aljasci izgorjela površina od 2.226 km2. Rekordna količina požara u SAD-u zabilježena je 2017. godine kada je u Kaliforniji izgorjela površina od oko 2.047 četvornih kilometara. Srećom, za razliku od Kalifornije s gotovo 40 milijuna stanovnika, požari u slabo naseljenoj Aljasci često ne prijete lokalnom stanovništvu. Možda je to jedina sreća u ovoj velikoj nesreći.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Deset najgorih scenarija u slučaju neobuzdanih klimatskih promjena

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

Ovogodišnji lipanj najtopliji u 140 godina mjerenja

Prema najnovijem izvješću američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), prosječna globalna temperatura je prošlog mjeseca bila 0,95 °C iznad prosjeka za 20. stoljeće, čime je ovogodišnji lipanj bio najtopliji u proteklih 140 godina koliko se u svijetu mjere i bilježe temperature.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER